FINANSIJE
Bobar banka iz likvidacije ide u stečaj?
BANJA LUKA – Agencija za bankarstvo Republike Srpske predložila je konačno pokretanje stečaja u Bobar banci, jer ne može da plati sve obaveze.
Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pre 15 dana su podnijeli zahtjev da se, praktično, likvidacioni postupak zamijeni stečajnim. Po likvidacionom planu, banka ne može da izmiri oko 110 miliona KM ukupnih obaveza.
I dalje nema jasnog odgovora šta će ovo značiti za klijente čiji krediti, po zakonu, dospijevaju na dan otvaranja stečaja.
„Klijenti banke koji uredno servisiraju obaveze su od banke u likvidaciji upoznati sa mogućnošću otvaranja stečajnog postupka, te im je sugerisano da obaveze prema banci pokušaju izmiriti zatvaranjem duga uzimanjem kredita u drugoj banci. Ako se proglasi stečajni postupak, skupština povjerilaca će, uz saglasnost stečajnog sudije, odlučiti o daljem postupanju sa kreditnim potraživanjima banke“, odgovaraju iz Agencije.
Po podacima likvidacionog upravnika, na naplatu bi, eventualno, moglo dospjeti oko 27 miliona KM kredita, od čega su krediti pojedinaca oko 4,5 miliona KM, a ostalo su krediti pravnim licima.
„U ovom trenutku ukupan iznos kredita, kamata i naknada koje banka potražuje je nešto više od 244 miliona KM, od čega je oko 217 miliona KM dospjelih. Šta će se sa tim potraživanjima uraditi zavisi od toga šta će organi koji vode stečaj ocijeniti da je povoljnije za banku“, kaže likvidacioni upravnik banke Mile Maksimović.
Ekonomisti smatraju da je opcija da klijenti sami traže izlaz iz ove situacije manje fer prema njima, ali je i u skladu sa zakonom.
„Jedna od mogućnosti koju bi, po meni, trebalo da predloži stečajni upravnik jeste da ponudi prodaju kvalitetnih kredita drugoj banci. Ne vidim razloga zašto se ne bi našla takva banka, jer su naše banke dovoljno likvidne da će željeti da kupe kvalitetne kredite. Moguće je da se na samoj skupštini povjerilaca donese odluka o prodaji i prihvatanju ponude neke banke za otkup nekog dijela kreditnog portfelja“, kaže ekonomista Udruženja SWOT Marko Đogo.
On ocjenjuje i da stečaj u Bobar banci pokazuje da je mnogo više kredita ove banke bilo problematično nego što je to svojevremeno smatrala i klasifikovala Agencija za bankarstvo.
„Da je Agencija na vrijeme dobro procijenjivala rizike kreditnih plasmana, ovo se ne bi moglo desiti“, ističe Đogo.
I prošle godine bilo uslova za stečaj
„Agencija je i prošle godine mogla da pokrene postupak stečaja, jer su bili ispunjeni svi uslovi, ali isključivo je u njihovoj nadležnosti da ocijene kada će to uraditi. Činjenica je da je u likvidaciji sve teže postići neke efekte naplate blokadom računa, mada je dosta toga urađeno na taj način“, kaže likvidacioni upravnik banke Mile Maksimović.
Izvor: Blic
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca