Connect with us

FINANSIJE

Do kraja godine prve isplate štedišama Ljubljanske banke

SARAJEVO – Slovenija bi do kraja godine trebalo da štedišama iz BiH u bivšoj Ljubljanskoj banci počne sa prvim isplatama novca od stare devizne štednje – najavili su danas u Sarajevu ministri inostranih poslova BiH i Slovenije Igor Crnadak i Karl Erjavec.

Objavljeno

 


Crnadak je na zajedničkoj konferenciji za novinare istakao da su ispunjene sve tehničke pretpostavke i da više nema prepreka da do kraja godine počne isplata štedišama iz BiH bivše Ljubljanske banke.

On je napomenuo da je spoljnotrgovinska razmjena dvije zemlje u stalnom usponu, da na godišnjem nivou iznosi oko milijardu evra, te da je Slovenija peti partner BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni koja je gotovo izjednačena, odnosno uvoz iz Slovenije u BiH pokriven je izvozom skoro sa 100 odsto.

Crnadak je naveo da je na sastanku sa slovenačkim kolegom dogovoreno da se fokus saradnje dvije zemlje zadrži na ekonomiji i pitanjima mladih, kao i da se i dalje podržavaju poslovni susreti privrednika iz BiH i Slovenije. On je naglasio da što prije treba održati sjednicu zajedničke komisije za privrednu saradnju, koja se nije sastala već četiri godine.

Crnadak je zahvalio Sloveniji na podršci BiH na evropskom putu, te napomenuo da je Slovenija imala jednu od ključnih uloga u brojnim regionalnim inicijativama. Erjavec je naveo da je za isplatu stare devizne štednje rezervisano 385 miliona evra i da ne bi smjelo da bude prepreka u isplati štedišama iz BiH.

Slovenački ministar istakao je da privrednici iz Slovenije vide u BiH veliku mogućnost za privrednu saradnju i investiranje. „U BiH su posebno dobro osposobljeni mladi inženjeri, što dokazuje da je sistem obrazovanja u BiH veoma dobar“, naglasio je Erjavec. On je ocijenio da postoje velike mogućnosti za napredak u saradnji BiH i Slovenije u oblasti turizma, energetskom sektoru, odnosno gradnji hidroelektrana, u prehrambenoj industriji.

Erjavec je izrazio zadovoljstvo napretkom BiH u evropskim integracijama u posljednjih godinu dana, kao i očekivanje da će BiH dobro obaviti posao i kada je riječ o odgovorima na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, te ponudio pomoć Slovenije. Slovenački ministar danas je sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem potpisao Memorandum o razumijevanju u oblasti turizma i Zajedničku izjavu o saradnji na trećim tržištima između Savjeta ministara BiH i Vlade Slovenije.

Šarović je pojasnio da se Memorandumom o razumijevanju u oblasti turizma pozivaju obje strane da sarađuju u ovoj oblasti i razmjenjuju informacije, da se podstiču građani da posjećuju Sloveniju i BiH, da podstiču agencije i druge institucije za saradnju za nastup u posebnim projektima kada je riječ o investicijama u oblasti turizma i hotelijerstva. „Zajednička izjava o saradnji na trećim tržištima naslanja se na raniji sporazum u oblasti privrede i pruža mnogo mogućnosti za obje strane koje inače imaju dobru ekonomsku saradnju“, istakao je Šarović.

Reklama

Izvor: Srna

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu