FINANSIJE

Hrvatske stope rasta daleko ispod stopa koje bi nadoknadile izgubljeno u godinama recesije

ZAGREB – Vladama prilikom izrade budžeta, ulagačima kod donošenja odluke o kupovini obveznica određene države ili rejting agencijama pri procjeni kreditnog rejtinga, ekonomske prognoze su jedan od ključnih pokazatelja za donošenje odluke, no analiza Hrvatske privredne komore pokazuje da su te prognoze, u slučaju Hrvatske, često nekonzistentne i uglavnom znatno podcijenjene.

Objavljeno

24. oktobar 2016.

privrednik

U publikaciji „Prognoze hrvatskog gospodarskog rasta“ Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK analizirao je prognoze za 2015. godinu nekoliko međunarodnih i domaćih institucija te utvrdio da su u odnosu na ostvarenje prognoze uglavnom znatno podcjenjivale stopu rasta hrvatske privrede u prošloj godini, koja je iznosila 1,6 posto.Tako je Europska komisija, čija Glavna uprava za ekonomska i finansijska pitanja svoje prognoze objavljuje tri puta godišnje (tzv. zimske, proljetne i jesenske prognoze), procjenjivala da će hrvatska privreda rasti po stopama u rasponu od 0,2 (prognoze iz oktobra 2014. i januara 2015.) do 1,8 posto (u januaru 2016.).

Dakle, prognoze EK za 2015. kretale su se u rasponu od čak 1,6 postotnih bodova, a razlike su se, navode iz HGK, primarno temeljile u velikim razlikama procjena rasta investicija i ukupne domaće potrošnje.

MMF i EIZ konzervativniji, čak i Vlada podcijenila rast

Bitno manja razlika, od 0,6 postotnih bodova, uočava se kod prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji svoje prognoze objavljuje dvaput godišnje, u aprilu i oktobru u svojoj publikaciji World Economic Outlook.

MMF-ove su se prognoze, naime, kretale od 0,4 posto (u aprilu 2014.) do 1 posto (oktobru 2015.), dakle u rasponu od 0,6 postotnih bodova te su i one najoptimističnije bile 0,6 postotnih bodova ispod konačnog ostvarenja u 2015. godini.

Još konzervativniji u svojim prognozama bio je zagrebački Ekonomski institut (EIZ), koji svoje kratkoročne prognoze objavljuje četiri puta godišnje u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly. Analitičari EIZ-a su tako u listopadu 2014. te u januaru i martu 2015. očekivali da će hrvatska privreda praktično stagnirati, odnosno da će ostvariti rast od tek 0,2 posto. Najvišu prognozu stope rasta, od 1,5 posto, objavili su u decembru 2015. godine, kada su, navode iz HGK, već bile poznate sve varijable za veći dio godine. No i ta najviša prognoza bila je za 0,1 postotni bod niža od ostvarenja, a razlika od najmanje do najviše stope koju je EIZ predvidio za 2015. iznosi 1,3 postotna boda.

Rast BDP-a u 2015. godini podcijenila je i sama Vlada, koja je u novembru 2014. prijedlog proračuna za prošlu godinu temeljila na očekivanom rastu od 0,5 posto, da bi svoju prognozu u septembru 2015. rebalansom budžeta povisila na 1,1 posto.

Reklama

Prosjek prognoza za 2016. već sada podcjenjuje rast

Znatne razlike vidljive su i u prognozama za ovu godinu i kreću se od 1,3 posto, koliko je Klub glavnih ekonomista Hrvatske udruge banka predvidio u aprilu ove godine, do 2,7 posto koliko iznosi najnovija prognoza Addiko banke.

Tako prosječna prognoza kaže da bi hrvatska privreda ove godine trebalo rasti za 2 posto, dok zadnji dostupni podaci, za prva dva kvartala govore o rastu od 2,7 u prvom i 2,8 posto u drugom tromjesečju, dakle i prije početka glavne turističke sezone, koja je ove godine po svim pokazateljima rekordna.

Mnoge su institucije ipak u međuvremenu već korigovale svoje prognoze na gore. Primjer, HNB je u decembru prošle godine očekivao rast BDP-a u 2016. od 1,8 posto, u julu je svoju prognozu podigao na 2,3 posto, da bi sredinom okrtobra iz centralne banke objavili kako očekuju i višu stopu, no ne i koliko bi trebala iznositi. Addiko banka, koja je počela s najkonzervativnijom prognozom, od 1 posto, svoje je očekivanje podigla na 2 posto u julu, a onda na 2,7 posto u oktobru. Hrvatska Vlada je, pak, proračun za ovu godinu izradila očekujući stopu rasta od 2 posto, a ministar finansija Zdravko Marić nekoliko je puta već ponovio da se sada očekuje da će taj rast ipak biti bliži stopi od 2,5 posto.

EBRD u 2016. očekuje rast od 1,6 posto, MMF od 1,9 posto, Svjetska banka od 2,4 posto, a u HGK očekuju da će ove godine Hrvatska ostvariti rast BDP-a od 2,2 posto. No, uzme li se u obzir analiza prognoza za 2015., vjerojatno je da se ostvarenje ipak barem blago nadmašiti aktualne prognoze

Daleko je to od potreba

Reklama

Nezavisno o tome hoće li BDP rasti po stopi od 1,3 ili 2,7 posto, koliki je raspon prognoza obuhvaćenih ovom analizom, iz HGK upozoravaju da su sve te stope još uvijek daleko ispod stopa koje bi nadoknadile izgubljeno u godinama recesije te pridonijele koheziji s ostatkom EU.

„Svi izvori procjenjuju rast u ovoj i sljedećoj godini u prosjeku oko 2 posto, što ostaje uglavnom ispod razine rasta članica EU sličnih privrednih znakova, a što znači zaostajanje u razvijenosti od prosječne razvijenosti ovih zemalja. Naime, Hrvatskoj, koja je tokom krize izgubila 11 posto BDP-a, potrebne su više stope samo da bi kompenzovala zaostajanje za 2008. godinom, a koje usporedive zemlje nemaju“, zaključuju iz HGK.

Izvor: SEEbiz

Slične teme:

Sledeći

Savjet ministara BiH: Budžet za narednu godinu ostaje 950 miliona KM

Ne propustite

Za 100 evra rješavaju „švajcarce“

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati