FINANSIJE
Hrvatske stope rasta daleko ispod stopa koje bi nadoknadile izgubljeno u godinama recesije
ZAGREB – Vladama prilikom izrade budžeta, ulagačima kod donošenja odluke o kupovini obveznica određene države ili rejting agencijama pri procjeni kreditnog rejtinga, ekonomske prognoze su jedan od ključnih pokazatelja za donošenje odluke, no analiza Hrvatske privredne komore pokazuje da su te prognoze, u slučaju Hrvatske, često nekonzistentne i uglavnom znatno podcijenjene.
U publikaciji „Prognoze hrvatskog gospodarskog rasta“ Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK analizirao je prognoze za 2015. godinu nekoliko međunarodnih i domaćih institucija te utvrdio da su u odnosu na ostvarenje prognoze uglavnom znatno podcjenjivale stopu rasta hrvatske privrede u prošloj godini, koja je iznosila 1,6 posto.Tako je Europska komisija, čija Glavna uprava za ekonomska i finansijska pitanja svoje prognoze objavljuje tri puta godišnje (tzv. zimske, proljetne i jesenske prognoze), procjenjivala da će hrvatska privreda rasti po stopama u rasponu od 0,2 (prognoze iz oktobra 2014. i januara 2015.) do 1,8 posto (u januaru 2016.).
Dakle, prognoze EK za 2015. kretale su se u rasponu od čak 1,6 postotnih bodova, a razlike su se, navode iz HGK, primarno temeljile u velikim razlikama procjena rasta investicija i ukupne domaće potrošnje.
MMF i EIZ konzervativniji, čak i Vlada podcijenila rast
Bitno manja razlika, od 0,6 postotnih bodova, uočava se kod prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji svoje prognoze objavljuje dvaput godišnje, u aprilu i oktobru u svojoj publikaciji World Economic Outlook.
MMF-ove su se prognoze, naime, kretale od 0,4 posto (u aprilu 2014.) do 1 posto (oktobru 2015.), dakle u rasponu od 0,6 postotnih bodova te su i one najoptimističnije bile 0,6 postotnih bodova ispod konačnog ostvarenja u 2015. godini.
Još konzervativniji u svojim prognozama bio je zagrebački Ekonomski institut (EIZ), koji svoje kratkoročne prognoze objavljuje četiri puta godišnje u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly. Analitičari EIZ-a su tako u listopadu 2014. te u januaru i martu 2015. očekivali da će hrvatska privreda praktično stagnirati, odnosno da će ostvariti rast od tek 0,2 posto. Najvišu prognozu stope rasta, od 1,5 posto, objavili su u decembru 2015. godine, kada su, navode iz HGK, već bile poznate sve varijable za veći dio godine. No i ta najviša prognoza bila je za 0,1 postotni bod niža od ostvarenja, a razlika od najmanje do najviše stope koju je EIZ predvidio za 2015. iznosi 1,3 postotna boda.
Rast BDP-a u 2015. godini podcijenila je i sama Vlada, koja je u novembru 2014. prijedlog proračuna za prošlu godinu temeljila na očekivanom rastu od 0,5 posto, da bi svoju prognozu u septembru 2015. rebalansom budžeta povisila na 1,1 posto.
Prosjek prognoza za 2016. već sada podcjenjuje rast
Znatne razlike vidljive su i u prognozama za ovu godinu i kreću se od 1,3 posto, koliko je Klub glavnih ekonomista Hrvatske udruge banka predvidio u aprilu ove godine, do 2,7 posto koliko iznosi najnovija prognoza Addiko banke.
Tako prosječna prognoza kaže da bi hrvatska privreda ove godine trebalo rasti za 2 posto, dok zadnji dostupni podaci, za prva dva kvartala govore o rastu od 2,7 u prvom i 2,8 posto u drugom tromjesečju, dakle i prije početka glavne turističke sezone, koja je ove godine po svim pokazateljima rekordna.
Mnoge su institucije ipak u međuvremenu već korigovale svoje prognoze na gore. Primjer, HNB je u decembru prošle godine očekivao rast BDP-a u 2016. od 1,8 posto, u julu je svoju prognozu podigao na 2,3 posto, da bi sredinom okrtobra iz centralne banke objavili kako očekuju i višu stopu, no ne i koliko bi trebala iznositi. Addiko banka, koja je počela s najkonzervativnijom prognozom, od 1 posto, svoje je očekivanje podigla na 2 posto u julu, a onda na 2,7 posto u oktobru. Hrvatska Vlada je, pak, proračun za ovu godinu izradila očekujući stopu rasta od 2 posto, a ministar finansija Zdravko Marić nekoliko je puta već ponovio da se sada očekuje da će taj rast ipak biti bliži stopi od 2,5 posto.
EBRD u 2016. očekuje rast od 1,6 posto, MMF od 1,9 posto, Svjetska banka od 2,4 posto, a u HGK očekuju da će ove godine Hrvatska ostvariti rast BDP-a od 2,2 posto. No, uzme li se u obzir analiza prognoza za 2015., vjerojatno je da se ostvarenje ipak barem blago nadmašiti aktualne prognoze
Daleko je to od potreba
Nezavisno o tome hoće li BDP rasti po stopi od 1,3 ili 2,7 posto, koliki je raspon prognoza obuhvaćenih ovom analizom, iz HGK upozoravaju da su sve te stope još uvijek daleko ispod stopa koje bi nadoknadile izgubljeno u godinama recesije te pridonijele koheziji s ostatkom EU.
„Svi izvori procjenjuju rast u ovoj i sljedećoj godini u prosjeku oko 2 posto, što ostaje uglavnom ispod razine rasta članica EU sličnih privrednih znakova, a što znači zaostajanje u razvijenosti od prosječne razvijenosti ovih zemalja. Naime, Hrvatskoj, koja je tokom krize izgubila 11 posto BDP-a, potrebne su više stope samo da bi kompenzovala zaostajanje za 2008. godinom, a koje usporedive zemlje nemaju“, zaključuju iz HGK.
Izvor: SEEbiz
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM