FINANSIJE

Htjeli da je ugase, stiglo 7 ponuda za Teslu

ZAGREB — Tesla štedna iz Zagreba, koja je za polovinu novembra zakazala Skupštinu dioničara radi likvidacije, dobila je sedam ponuda za dokapitalizaciju.

Objavljeno

22. oktobar 2016.

privrednik

Zbog toga je predloženo da se na predstojećoj sednici skupštine ne odlučuje o prestanku njenog rada, rekao je predsjednik Uprave banke Zvonko Agičić.

Agičić je objasnio da je pismo o nameri dokapitalizacije Tesla štedne banke službeno poslalo šest kompanija iz Srbije i jedna iz Letonije.

Na zahtev manjinskih deoničara, kompanije SIA RTB Capital iz Letonije, doneta je Odluka Uprave o dopuni dnevnog reda kojom se predlaže stavljanje van snage tačke dnevnog reda na kojoj je trebalo da se raspravlja o prestanku rada te banke, a dodat je predlog da se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih deonica, rekao je Agičić.

Prema njegovim rečima, Glavna skupština, odnosno njeni deoničari, odlučivaće o tome da li će doneti Odluku o povećanju temeljnog kapitala, kako je predloženo u dopuni dnevnog reda ili će doneti Odluku o pokretanju likvidacije, kako je ranije objavljeno u pozivu za glavnu skupštinu.

„Tesla štedna banka“ je osnovana kao srpsko-hrvatski bankarski projekat 2011. dokapitalizacijom „A štedno-kreditne banke“ u Zagrebu, na inicijativu Srpskog narodnog veća, s ciljem, kako je tada navedeno, da se finansijski pomogne povratak srpskih izbeglica u Hrvatsku.

Vlada Vojvodine je, preko pokrajinskog Fonda za ravoj, uložila u osnivanje te banke 1,5 miliona evra, a tadašnja Vlada Srbije, na čijem je čelu bio Mirko Cvetković, uložila je 1,7 miliona evra.

Pored republičkog i pokrajinskog fonda za razvoj, u priču su ušle i hrvatske firme: fabrika ulja „Zvijezda“ sa oko 500.000 evra, „Končar“ sa oko 400.000, zatim „Sladorana“ Županja, „DJuro DJaković“…

Reklama

Pokazalo se da je to nedovoljan obim kapitala, da je potrebna dokapitalizacija za koju akcionari nisu bili spremni, tako da je banka od početka radila neprofitabilno, gomilajući gubitke u poslovanju.

Pokrajinski sekretar za finansije Zoran Radoman je u novembru 2014. izjavio da će akcije Pokrajinskog fonda i Fonda za razvoj Republike Srbije biti prodate za milion evra fondu „B2 Holding AS“ iz Osla, odnosno po ceni od 8,73 evra po akciji.

U februaru ove godine, hrvatski mediji su spekulisali da bi „Tesla banka“ mogla da predje u većinsko vlasništvo firme „RTB Capital“, registrovane u Letoniji, putem dokapitalizacije od 20 miliona kuna (2,6 miliona evra).

Prema pisanju Tportala, „RTB Capital“ je već imao 9,0 odsto osnivačkog kapitala u „Tesla banci“, pošto je u novembru 2015. dokapitalizovao tu finansijsku instituciju sa 952.000 kuna (124.000 evra).

Izvor. B92

Reklama

Slične teme:

Sledeći

BiH pripada 12 miliona dolara od prodaje imovine bivše SFRJ

Ne propustite

AMD-u rastu prihodi, prodaja GPU-ova povećana

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati