FINANSIJE

Padaju kamate na kredite i depozite

BANJALUKA – Kamatne stope na kredite i depozite na bh. bankarskom tržištu polako padaju, kao refleksija na odluku Evropske centralne banke (ECB) da u neizmijenjenom obliku zadrži ključne kamatne stope i stimulacioni program otkupa državnih hartija od vrijednosti, potvrdili su iz Udruženja banaka BiH.

Objavljeno

28. oktobar 2016.

privrednik

Međutim, domaći ekonomski analitičari smatraju da su kamatne stope na kredite stanovništvu i privredi u BiH i dalje prilično visoke, te su izrazili očekivanje da će u narednom periodu doći do pada kamatnih stopa na kredite i da će doći do „pojeftinjenja novca“ i u BiH, kao što je to slučaj u Evropi. Naime, ECB, koja okuplja 19 država koje koriste evro, odlučila je da kamata na novac koji pozajmljuje bankama ostane na nuli, a na depozite minus 0,4 odsto, čime je samo potvrdila svoju odluku iz marta ove godine. Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da negativna kamatna stopa mijenja kompletnu filozofiju pristupa depozitima i kreditima, te da je normalno i Centralna banka BiH svojom odlukom od 1. jula ove godine samo slijedila taj tok koji je pokrenula ECB.

„Mi već imamo na sceni, kao refleksiju i direktan odraz toga, da kod nas kamate na depozite padaju, i to naglašenije, kao i kamate na kredite koje banke plasiraju“, rekao je Mišić. Dodao je da se sada postavlja pitanje koje su to još dalje implikacije na bh. ekonomiju, tržište kapitala i realni sektor. „Naizgled, dalo bi se zaključiti da novac gubi atraktivnost, da se ulaže i drži kao novac, jer banke kada uzmu depozite i drže ih iznad obaveznih rezervi, plaćaju negativnu kamatnu stopu na taj višak likvidnosti i onda se postavlja pitanje šta je to u šta bi trebalo ulagati“, kazao je on. S tim u vezi rekao je da će banke sigurno nastojati anulirati te troškove koje eventualno budu morale platiti. Mišić je kazao da su prosječne kamatne stope na oročena sredstva u BiH trenutno do jedne godine 0,8 odsto, do dvije godine dva odsto i preko dvije godine 2,3 odsto, s tendencijom daljeg opadanja. Kada su u pitanju prosječne kamatne stope na kredite, Mišić kaže da i one padaju i trenutno iznose za nenamjenske do godinu dana 6,4 odsto, preko godinu 5,9 odsto, dok su za stambene kredite u prosjeku 5,5 odsto. „Tako da bi se moglo reći da zaista tu ima značajnih uticaja“, rekao je Mišić. Dodao je da se da zaključiti da novac koji banke u BiH plasiraju postaje sve jeftiniji, pod uticajem tih deflatornih tendencija, odnosno negativne kamatne stope.

Međutim, Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, smatra da su i dalje kamatne stope na plasirana sredstva stanovništvu i privredi u BiH prilično visoke. „Tako da mislim da nema nekakvih efekata pojeftinjenja novca na evropskom tržištu, jer su u BiH i dalje kamate preko pet odsto. Jedna banka je već krenula u akciju gdje su kamate nešto više od pet odsto“, rekao je Duduković. On je dodao da uglavnom nema nekih značajnih smanjenja kamatnih stopa na plasirana sredstva u BiH, mada postoje sve pretpostavke i mogućnosti da banke mogu smanjiti svoje kamatne stope. „Može se očekivati da će u narednom periodu doći do pada kamatnih stopa na kredite i da će doći do pojeftinjenja novca i u BiH. Do toga mora doći jer je za banke bolje da taj novac plasiraju stanovništvu i privredi po smanjenim stopama, nego da plaćaju negativnu kamatnu stopu na depozite u Centralnoj banci“, rekao je Duduković.

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:

Sledeći

Istekao rok za plaćanje poreza, slijedi pljenidba

Ne propustite

Prosječana zaduženost po građaninu u BiH iznosi 3.370 maraka

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati