INVESTICIJE
Počinju radovi na dionici Zvirovići – Počitelj
BIH – Radovi na nastavku izgradnje autoputa kroz Hercegovinu očekuju se uskoro, potvrdili su nam iz javnog predduzeća „Autoceste Federacije BiH“.“Dionice na jugu Počitelj – Zvirovići i most Počitelj su one na kojima je konkursna procedura privedena kraju i vrlo brzo može se očekivati dodjela ugovora i početak radova na ovim dionicama“, navedeno je iz JP „Autoceste Federacije BiH“.
VRIJEDNOST RADOVA
Kao što je i ranije navedeno, radove na ovoj dionici financira Europska investicijska banka (EIB). Ukupna vrijednost radova na ove dvije dionice je nešto više od 100 milijuna eura, a dužina dionice je 11,07 kilometara.“Značajniji objekti koji će biti izgrađeni na ovoj dionici su tri mosta, tunel, petlja, naplatno mjesto i priključak na M17″, navode iz JP Autoceste Federacije BiH. Zanimljivo je spomenuti kako je most Počitelj jedna od najkompleksnijih građevina, odnosno mostova na cijelom koridoru Vc. „Most Počitelj je kolosalni objekt dug 945 metara i maksimalne visine iznad tla 100 metara, s rasponskom konstrukcijom među stupovima od 147 metara“, navode iz JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu kako je izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići nužna kako bi se promet s magistralne ceste M17 preusmjerio na autocestu prema Bijači.
POČITELJ – BUNA
„Na taj način osigurala bi se puna funkcionalnost izgrađene poddionice Bijača – Zvirovići i povećala njezina isplativost“, navode iz JP Autoceste Federacije BiH.
Iz ovog javnog poduzeća najavljuju i nastavak izgradnje autoceste prema Mostaru.
„Javno poduzeće „Autoceste Federacije BiH je 14. srpnja 2016. uputilo javni poziv za pretkvalifikaciju za postupke nabave za izgradnju dionica Počitelj – Buna (7,2 km), a početak radova očekuje se na proljeće 2017. godine“, navode iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Inače, prije dvije godine u promet je pušteno 10 kilometara južnog dijela koridora Vc. Na ovaj način Bosna i Hercegovina se preko Republike Hrvatske spojila s europskom mrežom cesta, što ima višestruki značaj za građane ove zemlje.
Na dionici kroz Hercegovinu ove je godine otvoreno i prvo odmaralište. Odmorište Kravica je dvostrano i smješteno je s južne strane vodopada Kravica, na dijelu trase iza mosta Trebižat. Investicija je vrijedna 4,8 miliona KM, a zaposlena su trenutno 34 radnika.
„JP Autoceste FBiH je ugovornomkorisniku Holdina d.o.o. Sarajevo, kao članici INA grupe u Bosni i Hercegovini, ustupilo na korištenje putno zemljište za izgradnju pratećih uslužnih objekata i obavljanje pratećih djelatnosti na osnovi javnog oglasa, na rok od 20 godina“, zaključili su iz ovog javnog poduzeća.
Izvor: Večernji list
NOVOSTI
Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
BIZNIS
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
NOVOSTI
Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
-
NEKRETNINE1 mesec prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prije
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca