INVESTICIJE
Sarajevo dobija još jedan toranj
SARAJEVO – Faruk Kapidžić, idejni tvorac “Avaz Twist Towera”, ne krije zadovoljstvo što je jedan od rijetkih arhitekata, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i mnogo šire, koji u karijeri ima referencu kakva je kreiranje “uvrnutog” tornja od 175 metara.
I danas, deceniju od rađanja ideje o grandioznoj građevini koja krasi panoramu grada i simbol je Sarajeva, gradnja takvog megaobjekta predstavljala bi pravi poduhvat, a kamoli prije deceniju, kada se twist građevinom mogao pohvaliti samo švedski Malme.
No, kako kaže Kapidžić, takav profesionalni izazov prava je poslastica za arhitekte, jer se na prste jedne ruke mogu nabrojati investitori koji imaju hrabrosti upustiti se u takvu avanturu i koji su spremni platiti više kako bi, umjesto obične staklene zgrade, stvorili arhitektonsko čudo koje će izazvati oduševljenje Sarajlija i njegovih brojnih gostiju.
SVJETSKE LISTE
U razgovoru za “Dnevni avaz”, Kapidžić otkriva da priča o saradnji s “Avazom” traje duže od impozantnog tornja i potječe od njegovog oca Ahmeta Kapidžića, također arhitekte. Stariji Kapidžić, naime, autor je izgleda prijeratne zgrade “Oslobođenja”, koju je nakon rata kupio “Avaz”, pa je pri rekonstrukciji te zgrade opet kontaktiran „ADS studio“ oca i sina Kapidžića.
Kako se saradnja pri gradnji tadašnjeg “Avazovog” sjedišta u sarajevskim Nedžarićima pokazala izuzetno uspješnom, Radončić je i pri narednom građevinskom poduhvatu kontaktirao provjereni „ADS studio“.
„U početku je bila zamisao da se gradi toranj viši od 100 metara, ali u razradi, u zajedničkom radu došlo se do ove strukture, oblika i visine od 175 metara. Finalni rezultat najviše zavisi od saradnje investitora i projektanta, ali je malo onih koji znaju prepoznati ideju i potrošiti više para za dobre, moderne, progresivne stvari, pa je saradnja s Fahrudinom Radončićem bila vrlo dobra i lagana. Uz ideju da u Sarajevu ne može biti obični toranj i da mora imati neku dinamiku, on je podržao trend i projekt “uvrnute” fasade. Poslije toga vrlo lako smo došli i do kompletne materijalizacije, što uopće nije bilo jeftino i pitanje je da li bi neki drugi investitor krenuo u tom pravcu. Da je bio u pitanju neki drugi investitor, možda ne bi dao da se to izvede i sada bismo imali toranj kakvih ima u mnogim gradovima“, objašnjava na početku razgovora za naš list Faruk Kapidžić.
Upitan koliko je ta “uvrnuta” konstrukcija predstavljala problem u samoj gradnji, s obzirom na to da ni strani, a pogotovo domaći građevinari nisu imali iskustva s takvom gradnjom, Kapidžić kaže da je gradnja zapravo išla i bolje nego što je planirano.
„Naravno da je bilo problema sa staklenom fasadom. Išao sam nebrojeno puta u Njemačku i s tamošnjim inžinjerima smo rješavali probleme, ali je na kraju sve ispalo kako smo zahtijevali“, prisjeća se Kapidžić.
U arhitektonskom smislu, nije trebalo dugo da se “Avaz Twist Tower” nađe na brojnim svjetskim listama najljepših građevina tog tipa.
„Danas je vrlo teško da će neko uslikati panoramu grada, a da na slici nije “Avazov” toranj. To za kroz nepunih deset godina postala prepoznatljiva slika Sarajeva“, kaže Kapidžić.
Upitan može li se prisjetiti osjećaja u trenutku kada je toranj dobio finalni izgled, odnosno kada su se nazirale završne konture, odgovara da nije uvijek jednostavno sagraditi projekt onako kako je zamišljen i nacrtan na papiru, pogotovo na ovako velikim objektima.
„Međutim, na samom početku, kada smo nacrtali objekt i napravili 3D, kod Radončića sam vidio to ushićenje i znao sam da će toranj biti napravljen. Kada je objekt napravljen u betonima, još bez fasade, već sam bio siguran da će to sve biti veoma dobro. Kada je postavljena fasada i kada se na njoj počelo reflektirati nebo, po sat sam stajao na Vracama i posmatrao tu građevinu. To je bilo specijalno zadovoljstvo“, kaže Kapidžić.
BEZBROJ ANEGDOTA
Otkriva i da je tokom gradnje bilo bezbroj zanimljivih anegdota, a među njima i ona – kako je određena visina nebodera.
„Kada smo projekt trebali dati u “eter”, praktično nismo znali šta znači ova visina tornja. Radili smo 3D modele i montaže, ali nikada to ne možeš realno osjetiti. Onda je Fahrudin Radončić, koji, inače, ima super ideje, uzeo balon od helija i zavezao na špagu od 155 metara, kolika je visina tada bila u opticaju, i pustio balon u zrak. Onda smo sjeli u auto i išli okolo, gledali smo na koju se tačku balon podigao, koliko bi visok toranj zapravo trebao biti. Onda smo pustili taj balon i malo više i rekli smo da je to ta visina od 175 metara. Kada je Radončić pustio balon, definitivno sam uvidio da je on interesantan investitor, kakav se rijetko sreće“, govori Kapidžić.
Uvjeren je da Radončić gradnjom “Avaz Twist Tower” nije zadovoljio graditeljske apetite, što je potvrdio i nedavnom javnom najavom da se namjerava upustiti u gradnju tornja visokog 200 metara.
„Ja sam samo jedno siguran – on dok je živ, on će i graditi! Isto je i sa mnom – dok sam živ, projektovat ću. Jer, kad se čovjek jednom od to “očeše”, ne može odustati, mogu ga samo spriječiti okolnosti, ali u suštini, uvijek teži ka tome. Još pri gradnji ‘Twista’ radili smo jedan usporedni nacrt, takozvani draft nešto nižeg tornja, takozvanog ‘Queen Towera’, ali Radončić sada spominje toranj od 200 metara, što je smisleno. Iskreno, od kada smo završili ‘Twist Tower’, ja na papiru imam slike drugog tornja i nije riječ o ‘Queen Toweru’. Taj novi projekt non-stop mi je u glavi, evo već osam godina. To ne bi bio toranj sličan ‘Twistu’, ne bismo pravili dva puta isto. Ako budem imao priliku, napravio bih nešto drugačije. Milion je utjecaja, situacija… ali ako Boga da, bit će sreće da se to sve poklopi“zaključuje Kapidžić.
OD POČETKA DO KRAJA RADILE DOMAĆE FIRME
Kapidžić naglašava da je najveći uspjeh jedne kompanije, odnosno investitora Fahrudina Radončića, to što su posao od početka do kraja radile domaće firme.
„Ta ekonomska strana realizacije ovakvog projekta veoma je bitna, počevši od kontakta i s mojom firmom, zatim samog projektovanja na kojem je angažovano desetak vrhunskih inžinjera, koji su, opet, imali svoje saradnike, pa do svakog građevinara koji je bio uključen u gradnju… svi smo imali posao ovdje. To je vrlo bitno, neko ko je možda razmišljao da ode vani, ostao je u državi, jer je dobio takav posao. Naravno, nama treba više takvih stvari da bi se ljudi zadržavali ovdje“, kaže naš sagovornik.
PARALELA S VIJEĆNICOM
Govoreći o zgradi iz sadašnje perspektive, Kapidžić se prisjeća da je u početku bilo zebnje u vezi s lokacijom objekta, ali iz ove perspektive, kaže da je to pun pogodak, da je baš na mjestu na kojem i treba biti. Potcrtava da arhitekta ne smije upasti u zamku i projektirati ono što se ljudima sviđa, već ono što će im se tek svidjeti.
„Ja tu vučem paralelu s Vijećnicom. Ona kada je napravljena, bila je toliko problematična s obzirom na sitnu strukturu čaršije, ali s ove distance vidi se da je urbanistički, poziciono odlično urađena. Ista je priča i s tornjem, iako bi, prema nekima, trebao biti na Marindvoru, on je zapravo na fantastičnom mjestu, jer grad se širi“, objašnjava Kapidžić.
Izvor: Dnevni avaz
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca