FINANSIJE

Svijetu prijeti novi finansijski kolaps

NJUJORK – Međunarodni monetarni fond je izrazio zabrinutost zbog problema narastanja „balona globalnog duga“, koji je dostigao 225 odsto svjetskog BDP-a.

Objavljeno

7. oktobar 2016.

privrednik

Kako kažu, to bi moglo da dovede do nove finansijske krize. Bruto dug u nefinansijskom sektoru nominalno je više nego udvostručen od početka ovog vijeka, popevši se na 152 hiljade milijardi dolara prošle godine i nastavlja da raste, naveo je MMF u svom najnovijem polugodišnjem izdanju Fiskalnog monitora, prenosi agencija „Blumberg“. Ovaj iznos uključuje dugove vlada, nefinansijskih kompanija i domaćinstava.

„Sa udjelom od 225 odsto svjetskog BDP-a, globalni dug je… trenutno na rekordnom nivou svih vremena. Dvije trećine, odnosno oko 100.000 milijardi dolara, čine obaveze privatnog sektora, koji može donijeti ogromne rizike kada dostiže preterane nivoe“, upozorava Fond.

U 2002. godini, globalni dug je iznosio 200 odsto svjetskog BDP-a. „Sama veličina duga može inicirati početak procesa razduživanja privatnog sektora bez presedana, što bi moglo da osujeti krhki ekonomski oporavak“, napominje međunarodni kreditor sa sjedištem u Vašingtonu.

Prema MMF-u, iako veliki dio zajmova potiče iz perioda prije krize 2008. godine, niske kamatne stope su rezultirale naglim skokom korporativnog zaduživanja na tržištima u razvoju. Nivoi duga privatnog sektora sada su visoki kako u razvijenim privredama, tako i u nekoliko velikih tržišta u razvoju, kao što su Kina i Brazil, koje su sistemski važne za globalnu finansijsku stabilnost. „U prosjeku, koeficijent privatnog duga u razvijenim ekonomijama dostigao je kulminaciju 2012. godine, a od tada je napravljen zaokret sa najvećim smanjenjem registrovanim u tim zemljama koje su u krizu ušle sa visokim nivoima duga.

U nekim slučajevima, međutim, privatni dug je nastavio da se gomila znatno bržim tempom, posebno u Australiji, Kanadi i Singapuru“, naveo je MMF. Nema jedinstvenog stava o tome koji nivo duga prema BDP-u treba smatrati prijetnjom po globalnu finansijsku stabilnost, napominje Fond i zaključuje da visok dug, na kraju krajeva, utiče na slabiji rast čak i bez krize. „Pretjerano veliki privatni dug je jedan od glavnih kočničara globalnog oporavka i rizik po finansijsku stabilnost. Finansijske recesije su duže i dublje od normalnih recesija“, rekao je direktor MMF-a za fiskalne poslove Vitor Gaspar, na konferenciji za novinare.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

Slične teme:

Sledeći

Bankarski sektor mora da se ukrupni

Ne propustite

Wall Street: Moguće povećanje kamata podiže bankarski sektor

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati