FINANSIJE
Trgovci crnim i žutim zlatom pred novim izazovima
SVIJET – Sudeći prema dosadašnjim kretanjima na tržištu roba ovo će biti prva „zelena“ godina još od 2010. Uprkos tome, problemi i dalje ostaju na više frontova, a imajući u vidu Blumbergov indeks roba, koji je viši za oko deset odsto, situacija bi mogla da se promjeni već do kraja godine.
Sirova nafta i zlato posebno se suočavaju sa nizom rizičnih faktora koji bi mogli da snize cijene prije početka 2017. godine. Činjenica je, takođe, da je prvenstveno sektor dragocjjenih metala, sa 26 odsto dobiti, doprinjeo zaustavljanju negativnih trendova. Ovo su samo neke od procjena analitičara Sakso banke koji tvrde da globalna potražnja za robom tek treba da se oporavi. Kao argument za tu konstataciju oni navode podatak da je većina dobitaka, osim onih kod plemenitih metala, dospjela za isplatu zbog podešavanja snabdevanja – bilo kroz smanjenje proizvodnje (nafta i industrijski metali) ili, kad je riječ o tzv. mekoj robi, kroz prinudne poremećaje usljed vremenskih uslova.
Efekti limitiranja proizvodnje nafte
– Posmatrano iz perspektive tržišnih kretanja s početka 2016, realno je očekivati da će četvrti kvartal donijeti oporavak cijena nafte. Procjene da će niske cijene nafte izazvati snažan rast potražnje, a smanjenje visokih troškova proizvodnje uspostaviti ravnotežu na tržištu, nisu se pokazale kao tačne. U prilog tome svjedoči i podatak da tržište nafte ostaje „zaključano“ na nivou od 45 do 50 dolara za barel. S druge strane rastuće isporuke članica OPEK, računajući i rusku proizvodnju, dostižu nove rekorde, odlažući još jednom proces rebalansa. Prethodni kvartal je pokazao otpornost američkih proizvođača sa visokim troškovima, koji su, podstaknuti stabilizacijom tržišta, odlučili da povećaju proizvodnju, za razliku od članica OPEK, koji su na sastanku u Alžiru (28. septembra) odustali od Strategije pumpanja-pražnjenja koju je, u novembru 2014, uvela Saudijska Arabija. To praktično znači smanjenje proizvodnje do nivoa od 700.000 barela dnevno – kaže Ole Hansen, direktor Sektora strategije trgovine berzanskom robom u Sakso banci.
Ipak, Hansen tvrdi da je nekoliko pitanja ostalo bez odgovora, između ostalog i to ko će da smanji proizvodnju kada će neke članice, poput Irana, ali i Nigerije i Libije, biti isključene iz dogovora, kao i hoće li OPEK biti na visini zadatka i poštovati odluku o utvrđenom limitu dnevne proizvodnje? Analitičare posebno zanima kada će ta odluka stupiti na snagu, jer ako se to ne dogodi pre 30. novembra pozitivan uticaj limitiranja proizvodnje se, verovatno, neće osetiti u prvoj polovini 2017.
– Potrebno je sve parametre dobro razmotriti, jer u poređenju sa predstojećim teškim pregovorima (na sastanku 30. novembra), ovo je bila laka odluka. Ako se Rusija priključi, imaćemo dogovor koji bi mogao da pogura cijenu nafte na nivo iz jula. U međuvremenu, zahvaljujući eksperimentima centralnih banaka sa negativnim prinosima, stvoren je ambijent u kojem su mnogi investitori bili spremni da pozajme novac naftnom sektoru. Cijene nafte trebalo bi da rastu i zbog privlačenja investicija neophodnih kako bi se obezbjedilo stabilno snabdjevanje tim energentom. U posljednjem kvartalu očekujemo da se održi nivo cijena od 45 do 50 dolara za sirovu naftu tipa „brent“ – ističe Hansen i procjenjuje da će dogovor, ukoliko bude postignut, ponukati SAD i druge proizvođače sa visokim troškovima da razmišljaju o povećanju proizvodnje.
Dogovor proizvođača okupljenih u OPEK u vezi sa smanjenjem proizvodnje teško da će imati veći pozitivan uticaj na cijene. To će, međutim, skratiti vrijeme potrebno za smanjenje viška globalnih zaliha sirove nafte i proizvoda od nafte. Analitičari tvrde da se efekti tog poteza, vjerovatno, neće osjetiti do 2017. godine pod pretpostavkom da će se trend rasta globalne potražnje nastaviti. U najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku konstatovano je, između ostalog, da se rast tražnje za naftom iz Kine i Indije usporava bržim tempom nego što je prvobitno predviđeno. Kad je riječ o finansijskim sredstvima ulazak u posljednji kvartal i dalje karakteriše pretjerano povećanje cijena, ali je broj dugih pozicija za 40 odsto niži u odnosu na maksimume zabilježene u aprilu i avgustu.
Bregzit zaustavio rast cijena plemenitih metala
Predstojeći izbori u SAD, uz rast kamatne stope koji FED najavljuje za decembar, zatim kretanje dolara, kao i obveznica na globalnom tržištu, rastuća zabrinutost zbog eksperimenta sa negativnim kamatnim stopama nekoliko centralnih banaka… samo su neke od tema sa kojima će trejderi zlatom morati da se suoče u narednim mjesecima. Analitičari Sakso banke podsjećaju da se u trećem kvartalu cijena zlata kretala u rasponu ustanovljenom 23. juna nakon glasanja o Bregzitu, odnosno između 1.300 i 1.375 dolara za uncu, dok potražnja bilježi pad. Za razliku od hedž fondova, koji su ostali nepromjenjeni, ukupni fondovi su kroz proizvode trgovane na berzi i pozicije portfolio menadžera u terminskim ugovorima dostigli nivo od samo 13 odsto, što je ispod granice iz 2012. (nominalna vrijednost te pozicije ostaje ispod 35 odsto). Jedan od pokretača impresivnog rasta cijena zlata i srebra bio je kontinuirani pad globalnih prinosa obveznica. To je, tvrde stručnjaci, umanjilo, a u nekim slučajevima čak i uklonilo, oportunitetne troškove držanja zlata naspram državnih obveznica sa niskim ili negativnim prinosima.
– Ponašanje tržišta u prethodnih nekoliko mjeseci moglo bi da ukazuje na to da je žutom metalu potreban duži period za konsolidaciju pri čemu bi test ključne podrške mogao da bude pad cijena ispod 1.300 američkih dolara za uncu. Taj potencijalni pad cijene vidimo kao pozitivan impuls jer će to primorati tržište da reaguje i pokaže svoje planove. Često se dešava da se u trenucima slabosti može izmjeriti prava snaga tržišta i s obzirom na skok od 23 odsto od početka godine zlatu će, možda, biti potreban takav test – tvrdi Hansen.
Ovaj analitičar podsjeća na to da je rast vrijednosti zlata zaustavljen nakon Bregzita na cijeni od 1.375 dolara za uncu, odnosno na nivou koji se poklapa sa oba trenda – cjenovnim vrhom dostignutim 2012. godine i korekcijom prodaje od 38,2 odsto čemu smo bili svjedoci sve do prošlog decembra. Eventualni prekid tog trenda mogao bi, procjenjuje Hansen, već na startu, da „povede“ zlato ka cilju od 1.485 dolara za uncu.
Izvor: Dnevni list Danas
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM