FINANSIJE

UniCredit lider u BiH, a Nova banka u RS

BANJALUKA – Među 100 najboljih banaka po iznosu aktive u regionu jugoistočne Evrope našlo se osam banaka iz BiH, od kojih je samo jedna s većinskim domaćim kapitalom, a to je Nova banka Banjaluka, pokazao je najnoviji izvještaj ekonomskog magazina „SeeNews“, koji prikuplja poslovne informacije.

Objavljeno

5. oktobar 2016.

privrednik

Tako je najbolje plasirana banka iz BiH na ovoj listi UniCredit Bank Mostar, s ukupnom aktivom od 2,237 milijardi evra u prošloj godini i koja je imala rast za 10,45 odsto, pa se tako ova banka našla na 36. mjestu i napredovala je za dvije pozicije. Iza nje, na 44. mjestu ove liste, je Raiffeisen Bank Sarajevo, koja je nazadovala za dvije pozicije, a u prošloj godini je imala aktivu od 1,894 milijarde evra, s rastom od 0,54 odsto. Kao treća banka iz BiH na ovoj listi našla se Nova banka Banjaluka, jedina u top 100 iz BiH s većinskim domaćim kapitalom, čija je aktiva u prošloj godini iznosila 832,6 miliona evra, s rastom od 2,11 odsto.

Nova banka Banjaluka je na ovoj listi napredovala za šest pozicija i zauzela 74. mjesto. Iza nje na 76. mjestu se našla Intesa Sanpaolo banka, s aktivom od 790,1 milion evra, koja je zabilježila povećanje od 7,44 odsto i skok na listi za osam pozicija. Potom slijede UniCredit Bank Banjaluka, koja je napredovala za 13 mjesta, s aktivom koja je u prošloj godini iznosila 641,7 miliona evra i koja je veća za 14,75 odsto, te NLB banka Banjaluka, čija je aktiva 615,9 miliona evra i zabilježila je rast od 1,13 odsto, ali i veliki pad na listi. U odnosu na prethodni izvještaj, BiH je povećala broj banaka u top 100 za dvije nove banke na listi i to Sparkasse bank Sarajevo na 89. mjestu s aktivom od 595,3 miliona evra, koja je veća za 12,57 odsto, i Sberbank BH na 93. poziciji ove liste, čija je aktiva u prošloj godini iznosila 562,8 miliona evra i zabilježila je rast od 9,42 procenta. Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, rekao je da je ova banka najbolje rangirana banka iz RS na ovoj godišnjoj rang-listi.

„Mislim da će se ovaj trend našeg rasta nastaviti, s obzirom na to da Nova banka Banjaluka ima kvalitetan rast i napredak u svim segmentima, i u 2016. godini. To je posebno vezano za rast i kvalitet aktive, te povećanje kapitala u 2016. godini“, rekao je Radović. On je naglasio da Nova banka bilježi povećanje prinosa na kapital iznad tržišnog u iznosu od 12 odsto. Naime, rangiranje banaka u jugoistočnoj Evropi top 100 urađeno je u pogledu ukupne aktive iz nekonsolidovanih bilansa na dan 31. decembra 2015. godine.

Svi podaci koji su objavljeni potiču od centralnih banaka, nacionalnih ekonomskih registara, bankarskih udruženja, vladinih i korporativnih veb stranica, te samih kompanija. U ovom izvještaju se navodi da je kombinovani neto profit 100 najboljih banaka u jugoistočnoj Evropi dosegao 1,45 milijardi evra, a da ukupna aktiva 100 najvećih banaka iznosi 251,4 milijarde evra, s tim da su 62 kreditora prijavila rast.

Vodeće tri banke, kojima pripada 15 odsto sveukupne aktive, ostale su iste s tim da su prva i treća banka, Zagrebačka i BRD Rumunija, ostale iste, dok je druga banka Banca Comerciala Romania uspjela da zadrži drugo mjesto uprkos slabijem rastu. Inače, od ukupno 100 banaka, njih 24 su zabilježile gubitke, u iznosu od milijardu evra tokom 2015. godine, dok je njih 76 prijavilo dobit u iznosu od 2,5 milijardi evra. Sve u svemu, 57 banaka je popravilo svoje godišnje poslovanje, dok su 43 pogoršale. Kada je riječ o predstavljanju po zemljama, Rumunija je na ovoj listi predstavljena sa čak 21 bankom, slijedi Bugarska sa 18 banaka, Srbija sa 15, što je isto kao i prošle godine.

Broj slovenačkih i hrvatskih banaka je pao za po jednu, i sada imaju 14 i devet na listi, dok su BiH i Albanija zabilježile povećanje broja banaka. Poredak banaka iz BiH 36. UniCredit Bank, Mostar 44. Raiffeisen Bank, Sarajevo 74. Nova banka, Banjaluka 76. Intesa Sanpaolo banka 85. UniCredit Bank, Banjaluka 86. NLB banka, Banjaluka 89. Sparkasse Bank, Sarajevo 93. Sberbank BH

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

Slične teme:

Sledeći

Opštine za poreze duguju 1,5 miliona KM

Ne propustite

Rizici veliki, a svijet strepi od poteza SAD-a

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati