FINANSIJE
Zakon o konverziji prekršile su Addiko, Sber i Raiffeisen banka
HRVATSKA – Hrvatska narodna banka objavila je, po nalogu Visokog upravnog suda, imena banaka koje su kršile Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima…
Hrvatska narodna banka (HNB) dostavila je u srijedu Udruzi Franak podatke o tome koje su banke prekršile zakon o konverziji kredita u ‘švicarcima’, koji govore da su nepravilnosti u konverziji utvrđene kod Addiko, Raiffeisen i Sberbanka, dok su prekršajni postupci pokrenuti protiv Raiffeisen i Sberbanka te ti postupci još uvijek traju.
Jedan je postupak protiv Raiffeisenbank Austria (RBA), stoji u odgovoru, jer nije dostavila izračune konverzija dužnicima u ‘švicarcima’ kod kojih obveza vraćanja kredita zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili prisilno ostvarena. Isti je prekršaj utvrđen i kod Sberbanka. Za taj je prekršaj predviđena novčana kazna od 80 do 200 hiljada kuna.
Iz HNB-a navode da su nakon njihovog nadzora obje banke i tim dužnicima izradile i poslale nove, ispravne izračune konverzije.
Uz to, navodi se u odgovoru, RBA je pogrešno utvrđivala početne kamatne stope prilikom izračuna konverzije primjenom kamatne stope koju je banka primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja, ali vezane uz euro, prema datumu isplate kredita umjesto prema datumu sklapanja ugovora o kreditu. I zbog toga je središnja banka provela nadzor nad RBA, koji, kako stoji u odgovoru, nije dobrovoljno pristupio izradi novih izračuna konverzije kojima bi se ispravile utvrđene nepravilnosti dok mu HNB to rješenjem nije naložio. To je također prekršaj za koji Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) predviđa novčanu kaznu u iznosu od 80 do 200 hiljada kuna.
Nepravilnosti su uočene i kod Addiko banke (tada Hypo Alpe-Adria-Bank), koja je u prijedloge aneksa ugovora o kreditu unosila odredbe kojima su unaprijed ugovoreni učinci, odnosno pravo banke na raskid tih aneksa, u slučaju da Ustavni sud u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti ZPK-a ukine dio tog zakona ili cijeli zakon. Prema mišljenju HNB-a, stoji u odgovoru Udruzi Franak, te su ugovorne odredbe predstavljale dodatne uvjete dužnicimakojima bi se derogirala njihova druga prava. Kako Addiko banka nije dobrovoljno ispravila te nepravilnosti, HNB je donio rješenje kojim je banci naložio izmjenu aneksa ugovora tako da se iz njih izostave te sporne odredbe, odnosno da se dužnicima ponovno ponudi sklapanje aneksa ugovora.
Istu je odredbu u svojim prijedlozima aneksa ugovora imala i RBA, koja je anekse u tom dijelu ispravila, nakon što joj je HNB to naložio rješenjem, kao i Sberbank, koja je anekse ispravila samostalno.
Odgovore centralne banke komentarisao je saborski zastupnik i član Udruge Franak Goran Aleksić (Snaga), riječima da „to uistinu nije Bog zna kaj“ te ističući da HNB zapravo nije obavio svoj posao, jer nije utvrdio nezakonitost fiksnih marži.
„Banke su u svim ugovorima nametnule nezakonite fiksne marže dužnicima. To su fiksne marže koje su određene u euro kreditima na temelju zatečenih kamata 1. januara 2014. godine. To su fiksne marže koje su previsoke, nisu one koje su bile na početku ugovornih odnosa u euro kreditima. Dakle, to je glavni problem s konverzijom, a ovo što je bilo to znamo i bez toga što smo dobili od HNB-a“, izjavio je Aleksić novinarima u Hrvatskom saboru.
Dakle, ističe, „HNB nije obavio svoj posao“.
„HNB je morao utvrditi da li su fiksne marže u svim novim ugovorima određene na nezakonit način, kao što su one na nezakonit način utvrđene u euro kreditima 1. januara 2014. godine, samovoljom banaka. I to se mora promijeniti i to će se, izgleda, i promijeniti“, zaključio je Aleksić.
Izvor: 24 sata
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca