INVESTICIJE
Arapski kapital zamijenio je ruski u Crnoj Gori
CRNA GORA – Nakon višegodišnje dominacije ruskog kapitala, u Crnoj Gori je sve više investicijazemalja Zaljeva. Prema podacima Centralne banke dostupnim na web stranicama Privredne komore Crne Gore, u tu državu investiraju Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Saudijska Arabija, Oman, Libija, Bahrein, Egipat i Libija.
Najveći priliv investicija do sada je došao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Capital Plaza u Podgorici prva je investicija te države u Crnoj Gori, a jedna od većih je nautičko naselje Porto Montenegro u Tivtu, koje je kupio Investment Corporation Dubai (ICD),
Atlas Grupa je dovela arapske investitore prije šest godina u Crnu Goru, i to Abu Dhabi Capital Group, a rezultat je Atlas Capital Centar u Podgorici, koji je koštao približno 140 miliona eura.
Između Emirata i Crne Gore potpisano je nekoliko sporazuma, a posebno je značajan Ugovor o zaštiti investicija i izbjegavanja dvostruke naplate poreza između dvije zemlje, što je još više privuklo kompanije iz UAE-a da ulažu u Crnu Goru.
U sjedištu Abu Dhabi Fonda za razvoj (ADFD), u glavnom gradu tog emirata, septembra prošle godine potpisan je Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u iznosu od 50 miliona dolara.
KVALITET INVESTICIJA
Investment Corporation of Dubai preuzeo je u martu Porto Montenegro u Tivtu. Tada je izvršni direktor ICD-a Muhamed Al-Shaibani rekao da Porto Montenegro smatra odskočnom daskom za nove investicije u Crnoj Gori.
I zaista, investicije iz te zemlje stalno se povećavaju, a arapski investitori kažu da im je Crna Gora atraktivan ambijent za ulaganja.
Ranije ove godine, ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Hafsa Al Ulama izjavila je da je Crna Gora iz više razloga veoma zanimljiva za strane investicije.
„Jedan od najbitnijih je bezbjednost, a Crna Gora je potpisala Protokol o pristupanju u NATO. Vidno je otvaranje vaše zemlje ka svijetu i približavanje Evropskoj uniji, a kada se želi investirati u neku zemlju to su veoma važni faktori na koje se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obraća posebna pažnja“, kazala je ambasadorka Al Ulama.
Dodala je kako u njenoj državi vlada sve veće interesovanje za Crnu Goru.
Ekonomski analitičar iz Podgorice Vasilije Kostić kaže da je obim stranih investicija za male, nedovoljno razvijene zemlje, od neobične važnosti, „ali je isto tako, ne manje važno, ko su investitori, odakle investicije dolaze i u koje sektore domaće privrede ulažu“.
„Arapske investicije u Crnoj Gori su značajne sa svakog od ovih aspekata – i po obimu, i po vrsti i po subjektima koji ih preduzimaju. Po obimu su vrlo značajne – realizovane i one koje su u toku. Dovoljno je navesti samo neke: egipatski Oraskom sa investicijom koja je u toku, Luštica Bay vrijednosti više od 1, 2 milijardi eura, Porto Montenegro, čiji je novi vlasnik – investitor, investiciona korporacija iz Dubaija (procjenjuje se da Porto vrijedi 400 miliona eura); potom Qatari Diar sa planiranom investicijom na Plavim horizontima od 250-300 miliona eura; Abu Dhabi fond 50 miliona eura, Egipatski investicioni fond 73 miliona eura“, kaže Kostić.
„Kao što se može zaključiti, riječ je o renomiranim kompanijama i institucionalnim investitorima, što je vrlo važno sa stanovišta interesa zemlje u koju se ulaže, jer je prevashodno riječ o greenfield investicijama koje predstavljaju najkvalitetniji oblik stranih ulaganja. Oblik stranih ulaganja je često daleko važniji od samog iznosa ulaganja. Uz to treba dodati da Ujedinjeni Arapski Emirati spadaju među najveće investitore u Crnoj Gori. Dakle, ne treba biti naročito mudar, pa zaključiti da se radi o vrlo značajnim investitorima i investicijama za Crnu Goru danas i u budućnosti. Nadajmo se da ćemo uspjeti da ih privučemo još i više.”
ULAGANJA U TURIZAM, ENERGETIKU, NEKRETNINE…
Na poslovnom forumu privrednika Crne Gore i Emirata, koji je održan prije dvije godine, ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdullah Bin Zayed al-Nahyan kazao je: „Emiratske investicije u stalnom su porastu, jer se Crna Gora smatra bogatom zemljom kada je riječ o ekonomskim prilikama”.
Crna Gora je, kako su više puta ponovili njeni zvaničnici, zainteresovana za saradnju sa arapskim zemljama u oblasti obnovljivih izvora energije, eksploatacije nafte i gasa, ulaganja u mala i srednja preduzeća i zdravstveni turizam, kao i intenziviranje saradnje u oblasti vazdušnog saobraćaja.
Predstavnik Federacije privrednih i industrijskih komora UAE, koja okuplja sedam komora, Mohamed Al Nuaimi ocijenio je prošle godine da Crna Gora nudi brojne mogućnosti saradnje i na privatnom i na državnom nivou.
Al Nuaimi kaže da brojne mogućnosti postoje u smislu proizvodnje energije, bilo da su u pitanju solarni ili izvori vjetra. Druga oblast su nekretnine.
Prema njegovim riječima, postoji dosta prostora za saradnju i u oblasti poljoprivrede – u Crnoj Gori bi se mogla proizvoditi hrana za izvoz u UAE.
FABRIKA DUVANA
U maju je kompanija BMJ Industries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata počela gradnju fabrike Novog duvanskog kombinata u Podgorici. Fabriku gradi po osnovu Ugovora o dokapitalizaciji i upravljanju, koji je potpisan sa Vladom Crne Gore i upravom Podgorice.
Fabrika treba da bude završena do ljeta 2017. Prostiraće se na gotovo 24.000 kvadratnih metara, a proizvodiće cigarete za domaće i inostrano tržiše u savremenim pakovanjima. Plan investitora je da zaposli ukupno sto radnika uz mogućnost dodatnog zaposlenja još toliko povezivanjem proizvodnje, transporta, logistike i usluga.
Predstavnik investitora Isat Boljević saopštio je da je planirano da se u fabriku investira približno 10 miliona eura.
Kompanija Royal Group iz Emirata bila je zainteresovana za Kraljičinu plažu, projekat vrijedan 180 miliona eura, ali je odustala zbog višemjesečne kampanje protiv Grupe, kraljevske porodice i UAE koju su vodili pojedini crnogorski zvaničnici, dio medija i civilnog sektora. Dok je vladajuća Demokratska partija socijalista smatrala da taj projekat treba podržati i da tu nema sumnjivih poslova, u Socijaldemokratskoj partiji uporno su tvrdili da bi prodaja Kraljičine plaže bila štetna po državu.
Royal Group je namjeravao da 420.000 metara kvadratnih između Budve i Bara uzme u dugoročan zakup i podigne elitno odmaralište. Prema dogovoru, za četiri godine trebalo je da se sagradi luksuzni hotel, zdravstveni klub, spa vile, kazino, restorani i marina, a kasnije vile i apartmani. Tako bi investicija jedne od najpoznatijih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata mogla dostići 300 miliona eura.
Ambasadorka UAE Hafsa Al Ulama izrazila je žaljenje zbog otkazivanja projekta vezanog za Kraljičinu plažu.
„Žao mi je što ovaj projekat neće biti ostvaren, jer bi doprinjeo razvoju turizma u toj oblasti, kao što bi doprinjeo stvaranju novih resursa i velikom broju prilika za posao“, kazala je Al Ulama.
A kad je riječ o investicijama u turizmu, u toku je izgradnja ekskluzivnog turističkog kompleksa Qatari Diar u opštini Tivat. Investicija se realizuje na osnovu Memoranduma o razumijevanju o saradnji u oblasti turizma između Vlade Crne Gore i Vlade Katara.
Izvor: Al-Jazeera Balkans
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
Slučaj Viaduct: Centralna banka BiH uložila prigovor
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI10 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
PROMO1 godina prijeSavremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMiškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeNijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prijeŠta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama