FINANSIJE

Depoziti građana premašili 10 milijardi KM

BANJALUKA – Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju septembra ove godine, iznosili su 10,25 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos depozita dosad, pokazuju podaci Centralne banke (CB) BiH, objavljeni povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje.

Objavljeno

1. novembar 2016.

privrednik

Prema tim podacima, u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka u BiH, depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće od 59,6 odsto. U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, podaci CB BiH pokazuju da su depoziti stanovništva porasli za 633,5 miliona KM, ili 6,6 odsto.

„Ako poredimo depozite stanovništva sa stanjem na kraju decembra 2008. godine, odnosno od trenutka početka globalne krize, uočava se konstantan porast na godišnjem nivou u rasponu od osam do 15 odsto, što je rezultiralo kumulativnim porastom depozita za 5,05 milijardi KM, ili 97 odsto“, naveli su iz CB BiH. Prema njihovim riječima, to je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i njegovu stabilnost te je rezultat i postojanja sistema osiguranih depozita, čime se pruža adekvatna zaštita štediša. Međutim, posmatrano po ročnim vrstama depozita, postoje značajne razlike u tempu rasta.

Tako iz CB BiH navode da najbrže rastu transakcioni računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za 16,3 odsto, odnosno 329 miliona KM, zatim depoziti po viđenju bilježe porast od 13,7 odsto, odnosno 300 miliona KM, dok oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjem nivou su imali porast od oko 0,1 odsto ili 4,8 miliona KM. „Oročeni i štedni depoziti u septembru ove godine iznose 5,41 milijardu KM, što predstavlja 52,8 odsto ukupnih depozita stanovništva, dok transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 4,84 milijarde KM, ili 47,2 odsto“, rekli su iz CB BiH. Sa druge strane, u pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u KM valuti iznose 4,47 milijardi KM, ili 43,6 odsto učešća, depoziti u evro valuti iznose 5,25 milijardi KM, ili 51,1 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 539 miliona KM, ili 5,3 odsto. Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da štednja građana u BiH iz dana u dan kontinuirano raste, uprkos padu kamata na štednju i uprkos činjenici da banke plaćaju negativnu kamatnu stopu ako drže depozite iznad obaveznih rezervi.

„To je pokazatelj povjerenja u banke, a mislimo i da je to razlog nedovoljnih mogućnosti ili alternativa da građani svoje viškove novca ili svoje ušteđevine usmjeravaju na nešto alternativno, kao što su nekretnine, tržište hartija od vrijednosti, razni projekti i drugo. Nažalost, mi nismo još dovoljno razvili ta tržišta i nalazimo se u vremenu neefikasnosti viškova novca“, rekao je Mišić.

Dodao je da je očigledno da upravo tu negdje leži problem, te da bi nekim mjerama i dubljim proučavanjem svih tih kretanja, mola biti iskorištena takva šansa. S tim u vezi, ekonomisti s kojima smo razgovarali ističu da nema ništa lošije za ekonomiju neke zemlje od toga da toliki iznosi depozita budu u bankama, odnosno da imamo novac u sistemu, novčane suficite u vidu depozita, a da privreda teško dolazi do tih sredstava. Međutim, očigledno je da građani još cijene da je najsigurnije za njih da novac drže u bankama. Inače, Svjetski dan štednje – 31. oktobar, obilježen je juče širom BiH.

Taj datum se obilježava kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Učesnici tog kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju. Brojke: 10,25 milijardi KM ukupni depoziti stanovništva 633,5 miliona maraka porast štednje građana 97 odsto veći depoziti stanovništva nego na kraju 2008. godine 13,7 odsto porast depozita po viđenju

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:

Sledeći

Sberbanka častila porodilje sa po 100 KM

Ne propustite

„Prebijeno“ tek oko 78 miliona KM duga

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati