FINANSIJE

“Država” sama sebi najveći dužnik

BANJALUKA – Dug za doprinose prema Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje RS nastavlja da raste, a najveći dužnici dolaze iz javnog sektora, što kreira krug u kojem država u stvari duguje sama sebi.

Objavljeno

2. novembar 2016.

privrednik

Najveći dužnici za doprinose, kako pokazuje evidencija Fonda PIO RS, su zdravstvene ustanove i preduzeća u kojima je država većinski vlasnik.

Samo jedna privatna firma nalazi se među deset najvećih dužnika za doprinose u Srpskoj. Milionska dugovanja za doprinose, upozoravaju u Fondu PIO, otežavaju i produžuju rok za isplatu penzija.

U njihovu kasu svakog mjeseca se od doprinosa slije u prosjeku oko 62 miliona maraka. Za isplatu penzija je, međutim, mjesečno potrebno oko 83 miliona KM.

Nedostatak novca nekada je namirivan zaduživanjem Fonda PIO putem kredita, a od kada je isplata penzija prebačena na trezor trošak penzija je pao na republički budžet.

Zbog problema sa likvidnošću isplata penzija umjesto dva-tri traje i po desetak dana.

– Kada bi svi redovno uplaćivali doprinose, odmah bi bio obezbijeđen novac za sve penzije. Ovako, svaki mjesec nam fali oko pet-šest miliona maraka, zbog čega i isplate penzija traju duže – objašnjava portparol Fonda PIO RS Tihomir Joksimović.

Reklama

On kaže da je priliv novca od doprinosa u Srpskoj, ipak, bolji u odnosu na zemlje u regionu.

– U Srbiji i Hrvatskoj mnogo više dodaju iz republičke kase za isplatu penzija, tačnije oko 45 odsto, dok mi nikada nismo prelazili 22 odsto – dodao je Joksimović.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je nevjerovatno na koji način u našem društvu funkcioniše uplata poreza i doprinosa.

– Dešava se da budžetski korisnici ne mogu plaćati svoje obaveze. Smanjena je privredna aktivnost i na kraju imamo manje ubranih poreza i doprinosa. Potrebno je smanjiti javnu potrošnju, a mora biti smanjeno i oporezivanje rada. To je neminovno, a taj korak je definisan i u reformskoj agendi. Međutim, dvije godine o tome pričamo, a ništa nije preduzeto – dodaje Škrebić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da nijedan knjigovođa u RS neće dozvoliti poslodavcu iz privatnog sektora da isplati lične dohotke bez uplaćenih doprinosa, dok je to kod javnih preduzeća i ustanova postala praksa.

– To znači da imamo dvostruki aršin prema obavezama kada je u pitanju isplata ličnih dohodaka – ističe Pavlović.

Reklama

On naglašava da je to anomalija koja se desila u društvu i koja je rezultat prekomjernog zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama.

– Sve to dovodi do situacije da firme poput “Željeznica RS” ili neke bolnice ne mogu isplatiti plate u cijelosti, pa koriste to što su od javnog značaja da ne uplate doprinose. To treba strože da kontroliše Poreska uprava – dodao je Pavlović.

Izvor: Glas Srpske

Slične teme:

Sledeći

Funta skočila jer sud traži odluku parlamenta o Bregzitu

Ne propustite

Crna Gora ima 47 milionera

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati