FINANSIJE

U septembru nastavljen pad ukupnih kredita, na 260 mlrd kuna

ZAGREB – Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost ukupno plasiranih kredita krajem septembra iznosila je 260,7 milijardi kuna, pa je potvrđen trend pada kredita na godišnjem novou koji traje od novembra 2012., poručuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Objavljeno

7. novembar 2016.

privrednik

U septembru su, u odnosu na isti lanjski mjesec, ukupni krediti bili niži za 17,9 milijardi kuna ili 6,4 posto.Na mjesečnom nivou, pak, u septembru ukupni krediti bili niži za 0,6 posto, ili 1,5 milijardi kuna, pa je nastavljen i trend pada kredita na mjesečnoj razini koji, s jednom iznimkom, traje od oktobra 2015.

Pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica konverzije kredita u ‘švicarcima’, odnosno djelomičnog otpisa kredita u franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, čiji su krediti krajem septembra iznosili 117,5 milijardi kuna, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

„Premda su na mjesečnom novou zabilježili rast od 351 milion kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini je nastavljeno razduživanje sektora stanovništva koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine“, ističu analitičari RBA.

U odnosu na lanjski septembar, ukupni krediti domaćinstvima niži su za 8,5 milijardi kuna ili 6,7 posto.

Primjetan je, ističe se u analizi, i nastavak razduživanja u sektoru preduzeća, čiji su krediti krajem septembra iznosili 85,3 milijarde kuna.

„Na mjesečnom nivou su zabilježili pad od 224 milijuna kuna ili 0,3 posto, dok su na godišnjem nivou potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. i niži su za 4,4 milijarde kuna, odnosno 4,9 posto“, navodi se u analizi RBA.

Krediti centralnoj državi su krajem septembra iznosili 49,3 milijarde kuna, zabilježivši pad na mjesečnom nivou za 3,3, a na godišnjoj za 8 posto.

Reklama

Kako se krajem septembra gotovo 66 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne – denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu – godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem kursa domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak za 1,6, odnosno 1,2 posto, navode analitičari RBA.

„Uprkos oporavku privrede i povećanju realnih plata i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora preduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskomprivrednom aktivnošću“, ističe se u analizi.

No, s obzirom da je u ovoj godini primjetan rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, analitičari RBA u nastavku godine očekuju veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama.

Izvor: RBA

Slične teme:

Sledeći

Cijene nafte se kreću ka najvećem nedeljnom gubitku

Ne propustite

Osnivač „Fejsbuka“ za dan izgubio tri milijarde dolara

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati