Glasnogovornica Asja Hadžiefendić-Mešić kaže da je u pet novogodišnjih dana u Kantonu Sarajevo zabilježeno oko 80.000 noćenja, da su kapaciteti svih većih hotela bili ispunjeni i da se tražio krevet više.

„Najviše gostiju bilo je iz zemalja susjedstva, ali i iz najrazličitijih zemalja svijeta, kao što su, recimo, daleka Indija, ili Irska. Treba napomenuti da je bio i velik broj onih turista koji su porijeklom iz Bosne a sada su državljani nekih drugih zemalja širom svijeta. Oni većinom ili imaju stanove i kuće ili noće kod rodbine, tako da oni ne ulaze u ovaj broj od 80.000 noćenja,“ kaže Asja Hadžiefendić-Mešić.

Dodaje i kako je iz Srbije bilo manje hotelskih rezervacija, a više je bilo aranžmana autobuskog prevoza na koncert Dine Merlina, uglavnom iz gradova u unutrašnjosti. Oni su u Sarajevo došli negdje oko 18 sati, a vraćali su se oko dva ili tri ujutro.

Direktan finansijski efekat u ovom trenutku ne može niko iskazati, pa ni Turistička zajednica KS jer Sarajevo kao grad, ni kanton, ali nijedan nivo vlasti u BiH, nema instituciju koja bi se bavila izračunom finansijske efikasnosti turizma.

„Veća je vrijednost reklame koju smo dobili u zemljama regiona, ali i šire, a vezano za koncert Dine Merlina. U regiji gotovo da nema televizije, novine ili portala koji nije prenio priču ili barem vijest o koncertu i fantastičnoj atmosferi u sarajevskoj novogodišnjoj noći. I mnogi mediji u Evropi izvijestili su o odlično organizovanom koncertu, tako da se pravi efekat može očekivati tek sljedeće godine.“

Finansijski efekat

Reklama

Što se tiče broja posjetilaca na koncertu, u Turističkoj zajednici navode da je najmjerodavniji podatak kojeg je dao MUP KS, čiji su pripadnici bili na svim pristupima koncertnom prostoru. Njihovi podaci govore da je koncertu prisustvovalo oko 60.000 ljudi.

Možda je najbolji način da se dođe do spoznaje kakav je finansijski efekat proizveo koncert Dine Merlina, usporedba ovogodišnje posjete Sarajevu sa prošlogodišnjom.

„U odnosu na prošlu godinu stvari su jednostavno nemjerljive,“ kaže Asja Hadžiefendić-Mešić.

„Situacija bi bila i bolja da ove godine nismo imali problema sa zagađenjem zraka, tako da su u jednom trenutku rezervacije gotovo stale. Isto tako treba uzeti u obzir i ružnu priču oko koncerta i zabrane točenja alkohola, koja je zasigurno utjecala na nečiju odluku o dolasku u Sarajevo. Ali, nakon što se sve završilo u najboljem redu, i organizaciono i sa strane sigurnosti, mislim da nema više nikog ko je protiv ovog što se u novogodišnjoj noći dešavalo u Sarajevu. I treba još dodati da je sve to, i zagađenje zraka i neke ružne natpise na društvenim mrežama, kompenzovao snijeg koji je pao pred samu novogodišnju noć i u pravom smislu produbio sarajevsku čaroliju,“ kaže Hadžiefendić-Mešić.

Za kraj trebalo bi barem ugrubo skicirati finansijski efekat u hotelima, jedini koji se u ovom trenutku da predstaviti u najgrubljim crtama.

Uzmimo da noćenje u sarajevskim hotelima u prosjeku iznosi 50 eura i pomnožimo to sa brojem noćenja u pet prazničnih dana – oko 80.000. Iz ove računice proizlazi da su sarajevski hoteli u pet dana inkasirali oko četiri miliona eura.

Reklama

Oduzmimo od tih četiri miliona vrijednost PDV-a, koji iznosi 17 posto. To znači da je u državnoj kasi, samo od poreza hotelijera, završilo oko 680.000 eura, mnogo više nego što je uloženo u organizaciju koncerta. A gdje je turistička taksa, gdje su zarade koje su ostvarili taksisti, ugostitelji, trgovci, zanatlije…

Izvor: Al Jazeera