DW: Ako se raspadne Europa, odnosno EU, onda će se to dogoditi tamo gdje je ona najkrhkija – na Balkanu, tamo gdje “na nju izvana djeluju moćne sile”, pišete u Vašoj aktualnoj kolumni. To je vrlo snažna slika. Na što konkretno mislite?

Ulrich Ladurner: Namjerno sam odabrao jednu tako snažnu sliku, htio sam usmjeriti pažnju javnosti prema Balkanu – zato što imam osjećaj da se u ovom trenutku tamo, iz različitih razloga, nešto sprema. Naravno da sve te zemlje još nisu članice EU-a, ali moja argumentacija je jasna: to je dio Evrope i mora ostati dio Evrope. I to treba jasno signalizirati.

DW: Ali upravo to EU ne čini. Tvrdi se već godinama da sve zemlje regije imaju europsku perspektivu, ali napretka nema. Upravo suprotno, regija nazaduje, vidimo i nove napetosti, nacionalisti testiraju koliko daleko mogu ići. EU je posljednjih godina zapostavio Balkan.

Bilo je puno drugih kriza s kojima se EU bavila i morala baviti. Politika je bila u stalnom krizom modusu. A za rješavanje problema na Balkanu treba se usredotočiti na te probleme i potrebna je izdržljivost, upornost. A u tome EU nije uspjela, jer se i sama bori za preživljavanje. Dodatni je problema da su se na Balkanu s vremenom formirale strukture koje se odupiru reformama. I sad je teško “razbiti” te strukture.

DW: Balkan se vratio u fokus, kao geopolitički vrlo zanimljiva regija. Zato bi EU konačno trebao uvesti reda u regiji i Balkan početi doživljavati kao prioritet, stoji u Vašem tekstu. Nije li to iluzorno očekivati u ovom trenutku?

Reklama

Sjetimo se 90-ih godina, kada su balkanski ratovi okončani zahvaljujući američkim intervencijama i angažmanu Clintonove administracije. Europljani nisu mrdnuli prstom ni u BiH ni na Kosovu. Ne mogu zamisliti da Balkan danas pretjerano zanima Donalda Trumpa. Zbog toga EU i ima odgovornost da se pobrine oko te regije – i to u vlastitom interesu. Balkan se ne smije prepustiti drugima. Ni Amerikancima, a ni Rusima.

DW:  Ali svojim nedjelovanjem, barem ne dovoljno odlučnim, EU Balkan prepušta drugima…

Da, ali ne smijemo ipak zaboraviti da ljudi na Balkanu žele i EU, EU je atraktivan. Još uvijek unija ima većinu tih ljudi na Balkanu na svojoj strani. Ali u pravu ste, premalo je napravljeno i EU je zato izgubio simpatije i podršku i dio tih ljudi. Bilo je premalo pritiska na lokalne moćnike poput Dodika i ostalih. I premalo potpore demokratskim snagama u regiji. Bez obzira na sve, ja ipak ne mislim da je Balkan izgubljen.

DW: Kad se radi o europskim perspektivama zemalja regije, postoji ona šaljiva rečenica koja, čini mi se, dobro opisuje status quo: jedni se pretvaraju da žele postati članovi EU-a, a drugi se pretvaraju da ove prve žele primiti…

Činjenica je da u ovom trenutku nema konkretnih perspektiva da će zemlje regije u dogledno vrijeme postati članice EU-a. Unija je sama u toliko dubokoj krizi da nije u stanju primiti nove članice. Za to jednostavno nema potrebne većine. Ako to nije moguće, a čini mi se da u idućih 10-15 godina članstvo neće biti moguće, puno drugih stvari je moguće. Balkan treba vratiti na dnevni red, reći da je to prioritet, jasno signalizirati da se neće tolerirati daljnji proces dezintegracije, mislim pritom i na Republiku Srpsku, može se investirati, intenzivno surađivati…

DW: Kako ocjenjujete ulogu Njemačke u regiji? U BiH ili Makedoniji, na primjer, gdje su krize najočitije?

Reklama

I Nijemci su, kao i ostatak EU-a, dugo vremena “spavali” kad se radi o Balkanu, precizinije govoreći oni su se bavili drugim problemima. Ali su se onda probudili, nakon velikih prosvjeda u BiH, ali i nakon što su shvatili da je Putin aktivan na Balkanu, Nijemci i Britanci su pokrenuli zajedničku inicijativu kako bi izvršili pritisak kako bi se zemlje regije reformirale. Njemačka je shvatila da mora učiniti više, ali evo opet vidimo i na summitu na Malti da Balkan nije glavna tema – glavna tema su bile Libija i migranti. Čak i u vremenima kada su migranti bili na Balkanskoj ruti, nije se pričalo o Balkanu, već o migrantima.

DW: Znači opet ništa od prioritetnog tretmana Balkana? Balkan kao zadnja rupa na svirali?

Nažalost ne, trenutno ne. Ali će Balkan opet postati prioritet ako izbija neka veća kriza. A onda će biti prekasno.

DW: Je li stvarno moguće izbijanja novog rata na Balkanu?

Ne. Ne vjerujem da bi mogao izbiti rat kao u 90-im godinama. Ne mogu si to zamisliti. Ali vidimo da se pojačava konfliktni potencijal. Vlak u smjeru Kosova, manjkave ekonomske perspektive, masovna migracija mladih, pretpostavke da se Balkan opet pretvori u konfliktnu regiju su dakle prisutne. Ne želim uspoređivati Balkan sa Sirijom, ali i na Balkanu se sudaraju interesi velikih sila. EU je aktivna u regiji, vidimo da su i Rusi aktivni, tu je i Turska…

DW: Kako će se Trumpov izbor odraziti na Balkan?

Reklama

Ulrich Ladurner: To tek treba vidjeti, on je dosta neuračunljiv. Ono što je važno reći da je Balkan odgovornost EU-a. Balkan nije još kompletno dio EU-a, ali je dio Europe. EU mora odlučnije djelovati kako bi regija napredovala a ljudi imali perspektivu. To nije zadaća ni Amerike ni Rusije. Već naša zadaća, nas Europljana.

Ulrich Ladurner je njemački autor i kolumnist za ugledni tjednik „Die Zeit”. Tijekom svoje karijere izvještavao je s mnogih kriznih područja, od BiH, Kosova, Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka ili Libije. Autor je brojnih knjiga.

Izvor: DW