FINANSIJE

Počela prodaja Banjalučke berze

BANJALUKA – Samo mjesec dana nakon naprasnog usvajanja po hitnom postupku izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS akcionarima Banjalučke berze počele su da stižu ponude za otkup njihovog vlasničkog udjela u berzi.

Objavljeno

2. februar 2017.

privrednik

Kako saznajemo, jedna banka već je donijela odluku o prodaji svojih akcija, a u narednih nekoliko dana trebalo bi da bude poznat i njihov kupac, odnosno novi akcionar berze.

Banjalučka berza ima 2.660 akcija i 11 akcionara. Nominalna vrijednost akcije Banjalučke berze iznosi 1.000 KM.

Najveći akcionar Banjalučke berze trenutno je NLB banka, a osim nje, akcionari berze su i Unicredit banka, Addiko banka, Nova banka, Pavlović International banka, Sberbank, Eurobroker, Akcija broker i Advantis broker. Akcionari su i dvije banke u likvidaciji i to „Bobar banka“ i „Banka Srpske“.

Pojedini akcionari berze potvrdili su za Capital da su dobili ponude za prodaju svojih akcija i da te ponude trenutno važu, ali nisu otkrili ko su potencijalni kupci.

S druge strane, pojedini akcionari ističu da ne namjeravaju prodavati svoj vlasnički udio u Banjalučokj berzi, pa tako ni razgovarati sa bilo kim na tu temu.

Direktor „Eurobrokera“ Boris Majstorović je rekao za Capital da je upoznat sa odlukom jedne banke o prodaji akcija, jer akcionari imaju pravo preče kupovine pa im je ta ponuda i dostavljena.

Istakao je da oni još uvijek nisu rzmišljali o tome da prodaju svoje akcije, ali da će razmislitio tome ako dobiju kvalitetnu ponudu.

Reklama

„Ako je neka ponuda dobra, što da ne. Vjerovatno bi vlasnik razmislio i o toj mogućnosti. Baš juče sam imao sastanak sa jednom firmom, a jedna od tema je bila i kupovina akcija Banjalučke berze. Jedino što mogu reći o toj firmi je da je nedavno osnovana“, naglasio je Majstorović.

U „Sberbanci“ su za Capital rekli da njihov udio u kapitalu Banjalučke berze ne predstavlja strateško ulaganje banke već je nastao kao posljedica osnivanja berze i odluke o učešću finansijskih institucija u tom poslu.

Istakli su da su u proteklom periodu imali više upita i ponuda o prodaji svojih udijela od strane potencijalnih ulagača, od kojih neke i u proteklih nekoliko mjeseci.

“Trenutno aktivno procijenjujemo dostavljene ponude i u narednom periodu ćemo donijeti odluke o prihvatanju ili odbijanju tih ponuda“, kazali su u „Sberbanci“.

Sličan odgovor dobili smo i od drugih akcionara koje smo kontaktirali.

Iako kruže informacije da su pod velikim pritiskom da prodaju akcije, postojeći vlasnici se pravdaju da im “berza nije prioritet i da iz tog razloga razmišljaju o prodaji”.

Reklama

U “Addiko banci” kažu da je njihova poslovna strategija primarno je usmjerena na bankarsko poslovanje, dok tržište kapitala i investiciono bankarstvo nisu u trenutnom fokusu banke.

„S tim u vezi banka ne isključuje mogućnost prodaje vlasničkog učešća na Banjalučkoj berzi, ali ova aktivnost nije trenutno na listi prioriteta banke, pa samim tim nismo donijeli nikakvu odluku po ovom pitanju niti smo razgovarali sa potencijalnim kupcima“, kazali su u Adiko banci i dodali da će sve aktivnosti u ovom tržišnom segmentu sprovoditi u direktnoj saradnji sa predstavnicima Banjalučke berze.

U „Pavlović International banci“ kažu da ne planiraju prodaju svog vlasničkog udjela, i da iz tog razloga ne namjeravaju ni razgovarati sa potencijalnim kupcima.

Iz NLB banke su odbili odgovoriti da li će prodati svoj udio u berzi.

Prema informacijama koje je Capital dobio iz više nezvaničnih izvora, za kupovinu akcija berze zainteresovana je firma „Sino RS Investment Group“ Banjaluka koju je osnovala srpsko-kineska firma „Sino RS Investment Group Limited“ iz Hong Konga.

Međutim, zamjenik direktora ove firme i bivši ministar trgovine i turizma RS Boris Gašpar, koji je bio prisutan i prilikom posljednje posjete predsjednika RS Milorada Dodika Kini, tvrdi da ne planira kupovinu. On je za Capital samo kratko rekao da se „ne bavi tim poslom“.

Reklama

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS, koji su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili krajem prošle godine po hitnom postupku ukinuta je odredba koja je predviđala da berza mora imati najmanje pet akcionara, a akcionari sada mogu biti i fizička lica. Pored toga uvedena je mogućnost dobrovoljne likvidacije berze. Ovim izmjenama ukinuta su i ograničenja kod isplate dividende akcionarima. Do sada je akcionarima moglo biti isplaćeno samo 50 odsto dobiti.

Stručnjaci iz ove oblasti sa kojima je Capital ranije razgovarao smatraju da ovakve zakonske izmjene predstavljaju sistemski rizik za tržište kapitala, jer opstanak Banjalučke berze sada može zavisiti samo od jednog lica, koje potencijalno može biti njen jedini vlasnik.

Izvor: Capital.ba

Reklama

Slične teme:

Sledeći

U januaru prikupljeno 140.459.973 KM javnih prihoda

Ne propustite

200 poreskih dužnika duguju više od 72 miliona evra

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati