„Na osnovu javno objavljenih podataka na web-stranicama regionalnih berzi, na prvom mjestu po prometu je Zagrebačka burza, gdje je u 2016. (izuzimajući OTC tržište) ostvaren promet više od 509 miliona eura. Na drugom mjestu je Sarajevska berza s prometom od 386,11 miliona eura, zatim, Beogradska s prometom od 361,99 miliona eura, te Ljubljanska s prometom od 333,67 miliona eura. Promet na berzi u Banjoj Luci u 2016. iznosio je 318,27 miliona eura, na Montenegro 115,17 miliona eura, dok je na Makedonskoj berzi prometovano 48,35 miliona eura“, izjavio je za Fenu direktor SASE Tarik Kurbegović.

Ovaj trend, po njegovim riječima, bio bi još izraženiji ako se saberu prometi obiju berzi u BiH, čime bi i u prošloj godini Bosna i Hercegovina bila na samom vrhu u regionu s prometom više od 704 miliona eura.

Kurbegović je napomenuo da su prometi samo ograničeno uporedivi, budući da svaka berza odlučuje šta računa u svoj promet. Sarajevska berza se u tom kontekstu drži preporuka Evropske asocijacije berzi (FESE), prema kojoj se u berzanski promet računa svaka transakcija koja ispunjava uvjete – da je u transakciji učestvovao minimalno jedan član berze, te da je berza ostvarila proviziju od navedene transakcije.

Podaci o prometu na SASE u 2016. ukazuju na pojačanu emisionu aktivnost, uglavnom Federacije Bosne i Hercegovine.

„Uloga tržišta kapitala u modernoj tržišnoj ekonomiji je vrlo specifična. Razvijeno tržište kapitala omogućuje alternativni vid prikupljanja sredstava za kompanije i javni sektor, dok s druge strane investitorima omogućava veće prinose od tradicionalnih vidova štednje. Velika emisiona aktivnost na tržištu kapitala ukazuje na to da dolazi do transfera sredstava od suficitarnih subjekata (koji imaju višak finansijskih sredstava) do onih deficitarnih (kojima trebaju finansijska sredstva). Ukoliko se prikupljena sredstva ulažu u stvaranje nove vrijednosti (u slučaju države, naprimjer, ulaganje u infrastrukturne projekte, zatim kod kompanija ulaganje u proširenje proizvodnje ili učvršćivanje tržišne pozicije) može se reći da ekonomija države generalno napreduje, bilo kroz poboljšanu infrastrukturu, bilo kroz otvaranje novih radnih mjesta“, naveo je.

Ukoliko, po njegovim riječima, prikupljena sredstva (prije svega kod dugoročnih obveznica; kratkoročni trezorski zapisi se uglavnom koriste za osiguravanje kratkoročne likvidnosti budžeta) budu iskorištena za novu vrijednost, naša ekonomija može profitirati od toga, a ukoliko se pak sredstva koriste za potrošnju, taj efekt i dalje postoji, ali je daleko manji.

„Bilo kako bilo, pojačana emisiona aktivnost države na tržištu kapitala predstavlja važan osnov za uspostavu takve aktivnosti i od privatnih kompanija. Po definiciji, država se zadužuje po bezrizičnoj kamatnoj stopi. Svaki drugi ekonomski subjekt investitorima mora ponuditi veću kamatnu stopu (prinos) kako bi ih privukao. Tek ako se na tržištu zna koja je to bezrizična kamatna stopa, ostali mogu pokušati privući investitore emisijom vrijednosnih papira“, dodao je Kurbegović.

Reklama

Jedan od projekta koji su obilježili poslovanje berze u 2016. godini jeste uvođenje SASE islamskog indeksa u saradnji s BBI bankom, a najavljeno je kao prilika za razvoj ekonomije.

„Previše je rano za konkretne, opipljive rezultate od početka objave islamskog indeksa u saradnji s BBI. Međutim, prvi i odlučujući korak je načinjen – odabrana je metodologija učesnika indeksa i metodologija samog indeksa, izvršen je odabir prvog sastava indeksa i vrijednost indeksa se objavljuje kod svih data vendora s kojima Berza ima potpisane ugovore. Sada predstoji intenzivnija promocija ovog proizvoda ciljnim grupama“, naveo je Kurbegović dodajući da će prvi korak biti predstavljanje indeksa na tradicionalnom Sarajevo Business Forumu, gdje se očekuje dolazak velikog broja investitora koji zahtijevaju upravo ovu vrstu ulaganja.

SASE je s Istanbulskom berzom svojevremeno potpisala ugovor o poslovnoj i tehničkoj saradnji. Kurbegović je kazao da dosad nije bilo emisija vrijednosnih papira domaćih kompanija na tržištu Istanbulske berze.

„Preduslovi su stvoreni, ta mogućnost postoji. Međutim, za uspješnu emisiju vrijednosnih papira na stranom tržištu nije dovoljno samo stvoriti tehničke preduslove – potrebne su jake kompanije, sa snažnim rejtingom i solidnim finansijskim pokazateljima koje bi uspjele privući investitore na ovom veoma razvijenom, te stoga i s aspekta kvalitete tržišnog materijala, vrlo zahtjevnom tržištu. Drugi faktor su svakako i troškovi ovakvog jednog poduhvata. Kompanija koja planira izdati vrijednosne papire na stranom tržištu mora tamošnjim investitorima platiti zahtijevanu cijenu za angažovanje njihovog kapitala, što s obzirom na tamošnju ponudu svakako nije zanemarivo“, istakao je.

Govoreći o mogućnosti saradnje SASE s BLSE u multilateralnoj kompenzaciji, Kurbegović je naveo da je uspostava multilateralnih kompenzacija važan alat za rješavanje problema likvidnosti u domaćoj privredi, ali da isto tako one ne smiju biti dugoročno rješenje ovog problema.

„Dugoročno rješenje problema je finansijska disciplina i plaćanje svih obaveza države i kompanija na vrijeme. Sarajevska berza je već uputila Vladi Federacije BiH inicijativu, u kojoj smo ponudili našu pomoć i uključenje u uspostavu multilateralnih kompenzacija u FBiH, s ciljem da se kompenzacije vrše na nivou cijele države. U tom kontekstu bit će potreban značajan angažman zakonodavca da bi se izmijenili postojeći i donijeli novi propisi, koji bi omogućili ovaj vid kompenzacije na domaćem tržištu“, kazao je Kurbegović.

Reklama

Izvor: Fena