FINANSIJE
Gotovina prepreka privrednom razvoju i smanjenju siromaštva
KOPAONIK – Dvije milijarde ljudi u svijetu nema račun u banci, u Evropi njih 138 miliona, a u Srbiji, prema podacima Svjetske banke, bez bankarskog računa je jedna petina stanovnika, rečeno je na Kopaonik biznis forumu.
Kako se čulo na panelu pod nazivom „Finansijska inkluzija: put za pravedan rast i privredu bez gotovine“, u Evropskoj uniji je od 2014. godine pravo na bankarski račun garantovano zakonom.
Finansijska inkluzija, koja podrazumijeva dostupnost finansijskih usluga i korišćenje bezgotovinskog načina plaćanja, dokazano utiče na privredni rast i smanjenje siromaštva, rekla je direktora Mastercarda za tržište Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine Jelena Ristić.
Kategorija koja je najugroženija od finansijske izopštenosti su mladi ljudi, zatim oni sa nižim obrazovanjem i ljudi koji žive u dislociranim regionima.
Nenad Mijailović, državni sekretar iz Ministarstva finansija naglasio je da je dokazano da postoji korelacija između finansijske inkluzije i privrednog rasta, ali je ukazao na opasnost od agresivnog kreditiranja uz lošu provjeru boniteta klijenata, što stvara problem i dovodi u krajnjoj instanci do finansijskih neravnoteža.
Željko Ožegović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave naglasio je da je smanjivanje gotovine u opticaju cilj ove vlade, ali i način za smanjenje „sive ekonomije“.
Prema njegovim riječima, finansijska inkluzija zahtijeva aktivne mjere za razvoj e-bankarstva i m-bankarstva, a važan aspekt je i motivisanje ljudi da smanje korišćenje gotovog novca.
Ožegović je napomenuo da su se banke ranije utrkivale u otvaranju filijala, a sada u zemlji imamo i one koje posluju bez ijednog šaltera, jer se sve transakcije obavljaju putem interneta, dodajući da je to možda pravac u kom treba razmišljati.
Ocjenjujući da je neophodno povećanje finansijske pismenosti, iznijeo je ideju o otvaranju info-kioska.
Dodao je da je nagradna igra sa fiskalnim računima tek prva od 68 mjera od kojih se očekuje da pruži određeni doprinos edukaciji – da ljudi shvate zašto je potrebno da traže fiskalni račun i zašto je loše da država bude uskraćena za novac koji treba da joj se uplati.
Posebni savjetnik ministra za rad, zapošljavanje,boračka i socijalna pitanja, Vladan Manić, iznijeo je podatak da je u 2016. godini u Srbiji 1,3 miliona penzionera primalo prenziju preko tekućeg računa, a ta usluga je državu koštala 80 miliona dinara na godiušnjem nivou.
S druge strane 426.000 penzionera je primalo penziju na ruke, što je koštalo državu 811 miliona dinara godišnje. Zbog toga se, kako je naveo, razmišlja o italijanskom modelu – ograničavanja prava penzionera, odnosno da se novim penzionerima ne dozvoli opcija primanja penzija na ruke, već da moraju da otvore tekući račun.
Takođe je rekao da to ministarstvo podržava uvođenje kartičkog sistema za dječji dodatak i druge jednokratne isplate, kako bi se kontrolisalo da li se sredstva koja se iz budžeta isplaćuju korisnicima troše namjenski, primjera radi za dječje cipele, a ne za duvan ili alkohol.
Predjsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić smatra da je edukacija put za prevazilaženje problema finansijske ekskluzije. Takođe ističe da digitalizacija omogućava demokratizaciju izbora finansijskih usluga, i da u mladima vidi potencijal za omasovljavanje korišćenja takvih bankarskih servisa.Kada je riječ o nemogućnosti pristupa bankarskim uslugama zbog dislociranosti, rješenje vidi u franšiznim filijalama – da banka lokalnom preduzetniku koji poznaje prilike da pravo korišćenja logoa i brenda za obavljanje djelatnosti, pri čemu on ulaže know-how.
Za predsjednicu Izvršnog odbora Sberbanke Srbija, Marijanu Vasilesku, nedostupnost bankarskoj usluzi se može riješiti putem mobilnih bankara.
Izvor: Tanjug
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca