Istovremeno, sakrivanje direktora škola, nadležnih inspektora i Ministarstva prosvjete i kulture RS iza zakona, koji je i napravljen kako bi legalizovao zapošljavanje preko „štele“, postalo je i više nego neukusno!

Ogromnu pažnju javnosti izazvao je nedavno objavljeni tekst na našem portalu, o neregularnostima srednje škole u Kozarskoj Dubici na čelu sa direktoricom Senadom Zlokapom, prilikom zapošljavanja favorizovanog kandidata na mjesto profesora geografije.

Takođe, interesovanje našeg portala za navedeni slučaj doprinijelo je i tome da je prosvjetni inspektor nakon više od 50 dana ignorisanja ovog slučaja otišao u školu i potvrdio dio nepravilnosti o kojima smo pisali, naredio poništavanje konkursa i raspisivanje novog.

Ipak, brojnim nepravilnostima, i većim od utvrđenih, nije se želio baviti, o čemu detaljno možete čitati u tekstu: 

Nažalost, pomenuti slučaj nipošto nije jedini, niti je direktorica Zlokapa usamljena u ignorisanju kvalitetnih, a zapošljavanju kandidata koji bi u objektivnim okolnostima bili u drugom dijelu konkursne liste. Naprotiv, rijetki su primjeri škola u kojima se sve sprovodi regularno.

Ono što je na prvi pogled uočljivo jeste da se u većini sumnjivih konkursa sve rješava raspodjelom bodova na stavci intervju, a mnogobrojni su i slučajevi gdje kandidati sa najlošijim prosjekom dobijaju maksimalan broj bodova na testu, koji često bude i više nego zahtjevan, što budi otvorene sumnje da su kandidatima pitanja dostavljana i prije testiranja.

Kako bismo potvrdili ovo zapažanje, kontaktirali smo nekoliko sekretara u srednjim školama širom Srpske, ali su rijetki oni koji su željeli govoriti na tu temu.

Reklama

Sekretar jedne banjalučke škole, koji je pristao govoriti za portal eTrafika isključivo ako će mu biti garantovana anonimnost, kaže da je u njegovoj školi oko 80 posto konkursa naštimano.

– Ta brojka je možda za nijansu i veća, ali otprilike na 20 konkursa tek se kod tri ili četiri ne zna ko će biti zaposlen, već se sva procedura provodi kako treba. Štimanja je uvijek bilo, ali sa novim Pravilnikom iz 2014. godine ono je toliko uzelo maha da je prosto nevjerovatno koliko je postalo nemoguće da objektivno najkvalitetniji kandidat dobije posao – kaže naš sagovornik.

On dalje navodi da “lokalna zajednica”, odnosno politička opcija koja je zaposlila direktora škole, dostavlja ime kandidata koji mora proći na konkursu.

– Neki direktori samo slušaju i sprovode naređenja „odozgo“, dok ima i onih koji su dovoljno politički ojačali da i sami, bez konsultacija sa političkim mentorima, počinju odlučivati ko će biti zaposlen, a ko ne. Nakon što se utvrdi ime kandidata koji će biti primljen, direktor naređuje školskom odboru da imenuje komisiju koja će sarađivati i progurati zadano ime. Školski odbor se nikada ne upušta u istjerivanje pravde, oni imenuju komisiju kako im je rečeno, a već unaprijed znaju sa kim se može dogovoriti, a sa kim ne.-

Naš sagovornik ističe da je štimanje posla nekom kandidatu postalo toliko pojednostavljeno da funkcioniše isključivo po jednoj te istoj matrici – odabrani kandidat će dobiti maksimalnih 6 bodova na intervjuu, te će unaprijed dobiti odgovore na pitanja iz testa, kako bi osvojio maksimalan broj bodova.

– Prvo se pregledaju prijave i izračuna broj bodova na osnovu prosjeka ocjena, kao i vremena provedenom na Zavodu za zapošljavanje. Izdvoje se kandidati koji se kotiraju bolje od onog kandidata kome se namiješta konkurs, pa se računa koliko bi oni bodova trebali dobiti na intervjuu, kako ne bi bili bolji od njega. Često neki kandidati dobiju i minimalan jedan bod. Ukoliko među njima ima i onih koji imaju završen master ili prosjek preko 9 ili 9,5, pretpostavlja se da će dobro uraditi test pa se spremaju pitanja znatno teža od prosječnih. Pitanja se izvlače gotovo iz fus nota, kako bi ti kandidati što slabije uradili test. Favorizovani kandidat, koji je već unaprijed dobio pitanja i naučio odgovore, svakako će osvojiti maksimum bodova – govori nam on.

Reklama

Ostatak teksta možete pogledati na linku portala eTrafika.net

Izvor: Vesti.rs