Connect with us

ENERGETIKA

NIS uskoro kreće u eksploataciju uljnih škriljaca

SRBIJA – Naftna industrija Srbije (NIS) ozbiljno je zainteresovana za početak eksploatacije uljnih škriljaca iz aleksinačkog basena, za šta je samo u prvoj fazi projekta spremna da uloži oko 300 mil EUR. Cijeli projekat, koji značajno povećava zalihe nafte i gasa u Srbiji, mogao bi da zaživi već sredinom 2017. godine, nezvanično saznaje Politika.

Objavljeno

 


uljni škriljci

 

Škriljci iz kojih se dobija nafta nalaze se na površini i kopaju se kao ruda, gdje se na svaku tonu rude dobije određeni procenat nafte, koja nakon toga ide na preradu u rafineriju. Sva do sada obavljena ispitivanja potvrdila su da je procenat dobijanja nafte iz uljnih škriljaca vrlo visok i da iznosi čak 13,5 do 15%.

Procjenjuje se da bi realizacijom ovog projekta, na koji Srbija čeka bezmalo pola vijeka, bilo zaposleno oko 1.000 novih radnika, a država bi godišnje samo od poreza zarađivala više od dvije milijarde dinara.

Škriljci su, kaže izvor Politike, veliki energetski resurs Srbije, a blizina rafinerije nafte Pančevo, gde bi se prerada obavljala, značajno povećava ekonomsku isplativost cijelog posla. Eksploatacijom škriljaca dobijala bi se struja za domaćinstva, prerađivalo ulje za poljoprivredu, proizvodila toplotna energija…

Domaći stručnjaci u ovoj oblasti saglasni su da je ruska tehnologija najbolja za eksploataciju uljnih škriljaca u Aleksincu, rukovodeći se najvećim stepenom zaštite ekologije, što je glavni problem kada se kreće u eksploataciju. Ali, ako je Estonija kao članica EU razvila tehnologiju kojom ispunjava stroge evropske ekološke standarde, zašto to ne bi mogla i Srbija.

Reklama

Inače, još 1977. godine u Estoniju su poslati prvi uzorci škriljaca iz Aleksinca. I tada se znalo da se u ovom basenu može iskopati nekoliko miliona tona škriljaca godišnje i preraditi od 500.000 do 600.000 tona nafte, što je oko 15% godišnje potrošnje nafte u Srbiji.

Srbija je i 2012. bila na spisku 10 zemalja koje imaju najveća nalazišta uljnih škriljaca. Razlog da se uključi u ovaj veliki posao NIS ima i zbog činjenice da je ova proizvodnja isplativa kada cijena nafte dođe na oko 45 USD po barelu. S obzirom na to da cijena polako dostiže i 60 USD za barel, računica je jasna.

Inače, ranija istraživanja Fakulteta za fizičku hemiju pokazala su da pri cijeni od 10 EUR za tonu uljnih škriljaca iz aleksinačkog basena može da se proizvede visokooktansko motorno gorivo po cijeni od 247 EUR po toni. Takođe se čulo mišljenje da rezervi uljnih škriljaca ima daleko više nego nafte.

Ukupna investicija u eksploataciju uljnih škriljaca u Aleksincu, koja bi obuhvatila otvaranje rudnika i izgradnju dva postrojenja za preradu škriljaca, koštala bi između 700 miliona i jedne milijarde evra.

 

Izvor: Politika

Reklama
Nastavite čitati

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu