Connect with us

ENERGETIKA

U planu gasovod iz Srbije, a ne iz Hrvatske

BEOGRAD – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ekološka dozvola za Rafineriju u Brodu postoji do 2020. godine i da smatra da Hrvati pokušavaju namjerno da naprave galamu oko toga da bi iz Hrvatske preko Save ušao krak gasovoda koji bi onda trebalo da ide prema Sarajevu. 

Objavljeno

 


Milorad Dodik

“Mi pokušavao da riješimo i do 2020. godine ćemo sigurno riješiti problem redovnog snabdijevanja, ali mi imamo namjeru da pravimo gasovod iz pravca Srbije, odnosno ovaj put iz Zvornika prema Banjaluci, a to znači da se uključi Rafinerija u Brodu”, rekao je Dodik za “Sputnjik”.

Dodik je istakao da mu je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao da je razgovarao sa predsjednikom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović o toj temi.

“Lavrov mi je rekao da je razgovarao sa Kitarovićevom na tu temu i da postoji mogućnost da se napravi jedna cijev za potrebe rafinerije. Međutim, Hrvati neće samo za potrebe rafinerije, oni hoće da stave cijev koja bi mogla da se komercijalno širi cijelom BiH. To možda i ima neke logike sa stanovišta Hrvata, ali za nas nema”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je naveo da je bilo razgovora i o “Južnom toku” i o pozicioniranju Republike Srpske, te da ta ideja nije izgubljena.

“Rečeno je da ta ideja nije izgubljena i da se traže modaliteti. U ovoj varijanti oni se vide u okviru onoga što se zove `Turski tok` i dolazak gasovoda na ovaj prostor Balkana. U to će uključiti Republiku Srpsku po svim elementima kako smo ranije razgovarali”, rekao je Dodik.

Na pitanje da li se čekaju bugarski izbori da bi se obnovio “Južni tok”, Dodik je rekao da u Rusiji nije razgovarao o toj temi, ali Bugari očigledno gube ozbiljan novac i ozbiljne razvojne šanse upravo time što dozvoljavaju da ih zaobilaze.

“U svakom slučaju, očigledno je da će neko drugi to prihvatiti, možda će to malo odložiti gradnju. Očigledno je da su Bugari bili žrtve evropskog pritiska koji je isključivo komercijalne prirode. Kao drukčije objasniti recimo da je onog trenutka kad je pokušala da se ugasi ideja o `Južnom toku` počelo da se govori o Sjevernom toku dva. Tako mi gas ne bismo dobijali onako kako to prirodno dolazi i jeftinije za nas, nego bi išao preko sjevera Evrope, Nemačke, Austrije, Slovenije i onda da dođe u Srbiju i u Republiku Srpsku. Naravno da veliki, kao što je Njemačka, razmišljaju o tome, ali nama je najvažnije da nam stigne gas, najbrže i najjeftinije”, rekao je Dodik.

Reklama

Predsjednik Srpske je naglasio da je sastanak sa ruskim ministrom inostranih poslova i kontaktima koje je imao tokom posjete Moskvi, bio veoma važan i dobar, i da je potvrdio da Ruska Federacija i Lavrov duboko razumiju sve što se događa i poznaju do detalja situaciju u oblasti sprovođenja Dejtonskog sporazuma gdje Rusija igra veoma važnu ulogu kao članica Savjeta za primjenu mira.

On je naglasio da je Lavrov napomenuo da zapadni partneri prave određene greške u tumačenjima i nastojanjima da nametnu rješenja koja u suštini devalviraju pravo u Republici Srpskoj.

“Napomenuo sam da je razvoj političke situacije u BiH loš, da tamo postoji fingiranje oko svega toga, da je velika priča zapadne zajednice, pa čak i EU o takozvanoj Reformskoj agendi srušena činjenicom da Federacija BiH ne izvršava obaveze iz aranžmana sa MMF-om, i da taj MMF ostaje mrtav, mada je to ključna tačka Reformske agende. Rusi to znaju i oni to dobro procenjuju”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da je sa Lavrovim razgovarao i o tome da je BiH, kao i Srbija je pod stalnim pritiskom da uvede sankcije Rusiji.

“Uvijek kada se obnavljaju sankcije Rusiji od EU i Zapada, uvijek je pritisak u BiH da ta BiH to uradi. Bilo mi je drago što sam mogao da vidim da se tamo situacija promijenila. Prije nekoliko godina, svega nekoliko sedmica nakon što je došlo do uvođenja sankcija Moskvi, posjetio sam Rusiju i vidio jednu opštu depresiju, a sada vidim potpunu stabilizaciju”, rekao je Dodik.

On je dodao da sankcije jesu napravile određenu štetu, ali da je stvoreno uvjerenje Rusa da imaju potencijal da se sami izvuku i danas se hvale na mnogim mjestima da su riješili sistemom zamjena neke proizvode od kojih su zavisili, razvili nove proizvodnje i ono što je veoma važno, Rusija je u prošloj godini bila drugi najveći proizvođač pšenice u svijetu.

Reklama

“Obično postoji neka percepcija da Rusija crpi samo naftu i gas i da od toga živi, a to nije tačno. Evo izvozi pšenicu i mnogo čega drugog. Rusija i njena ekonomija su se apsolutno stabilizovale s namjerom da se vrate na bolje grane i to je ono što me raduje”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da Lavrov rekao da je zahvalan principijelnom stavu i Republike Srpske, ali i Srbije da ne uvedu sankcije Rusiji, kao i premijeru Srbije Aleksandru Vučiću, koji je decidno i jasno rekao da nema namjeru da prihvati uvođenje sankcije Rusiji.

On je istakao da je nesumnjivo da su ruske kompanije, prije svega “Zarubežnjeft” ozbiljno pomogle Republici Srpskoj, i ta pomoć mora da bude primijećena i pozdravljena.

Dodik je rekao da je razgovarao sa rukovodstvom “Zarubežnjefta”, koje ga uvjerava da nikada nije bilo pomisli o tome da dođe do zastoja u proizvodnji u Rafineriji, nego se razmišlja kako povećati proizvodnju. Tamo, kaže Dodik, rade dvije hiljade ljudi i oni su velike platiše poreza.

“Ima raznih spekulanata koji su od početka napadali tu priču o rafineriji. Čak je bilo nekih ministara iz prethodne vlasti u Republici Srpskoj koji su govorili `svu naftu koja se u Srpskoj proizvodi, oni će popiti. A vidite koliko je proizvedeno i šta je sve urađeno`”, podsjetio je Dodik i dodao da postoje oni koji ne vole bilo šta što je rusko i na bazi toga prave svoje pozicije kod Zapada, a takve zapadnjaci vole.

On je rekao da se već duže vrijeme razgovara o tome kako da se privrednim organizacijama koje bi mogle da se bave proizvodnjom robe potrebnih za rusko tržište, razvije bankarska podrška preko ruskih banaka.

Reklama

Dodik je tokom posjete Rusiji održao predavanje na moskovskom državnom Institutu za međunarodne odnose, u eminentnoj viskokoškolskoj ustanovi koju je završio i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

“Meni je bilo zaista impresivno od samog dolaska i zgrade koja je urađena po najvišim mogućim standardima. Činjenica je da je bilo 250 učesnika predavanja, ne samo studenata. Čak me je jedan profesor Ustavnog prava pitao za razvoj ustavne strukture i način kako bismo se mogli kretati dalje, što izaziva odgovornost da se na takvom mjestu bavite tako ozbiljnim pitanjima”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je dodao da je tamo vidio i mnoge mlade Ruse koji se bave pitanjima Balkana, koji imaju potrebu da nauče više, kao i mnoge studente koji su što privatno tamo, a što zaslugom kompanije “Zarubežnjeft”.

“Ta kompanija organizuje i šalje na ruske univerzitete mlade kako bi se školovali za njene potrebe. Bilo je impozantno i zahvalan sam organizatoru, rektoru Univerziteta i svima koji su u tome učestvovali”, rekao je Dodik

 

Izvor: Srna

Reklama
Nastavite čitati

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu