INVESTICIJE
“Zeohem” počinje izgradnju fabrike u Zvorniku
ZVORNIK – Polaganjem kamena temeljca, firma Zeochem iz Švicarske počet će sutra sa svojom istoimenom firmom iz Zvornika izgradnju sopstvene fabrike u ovom gradu, saopšteno je iz zvorničkog Zeochema.
Švicarska firma Zeochem nedavno je kupila 5.400 metara kvadratnih industrijskog zemljišta za gradnju svoje fabrike u Zvorniku. Planirano je da radovi budu završeni do kraja 2017. godine, a novoizgrađena fabrika će proizvoditi molekularna sita u prahu, specijalne zeolite i silikatne hromatografske gelove.
Izvršni direktor Zeochema Alois Waldburg-Zeil kaže da će ovaj proizvodni pogon za proizvodnju molekularnih sita u prahu (PURMOL), specijalnih zeolita
(ZEOprep), kao i silikatnih hromatografskih gelova (ZEOflair) uveliko povećati kompetitivnost kompanije na globalnom nivou.
Nova fabrika Zeochem, koja je dio investicije vrijedne oko devet miliona švicarskih franaka, trebalo bi da bude puštena u probni rad krajem 2017. godine, dok će zapošljavati oko 40 radnika.
Ovaj novi „evropski“ pogon Zeochema nalazi se u neposrednoj blizini kompanije Alumina, koja je dugogodišnji partner Zeochema.
U kompaniji Alumina izražavaju zadovoljstvo zbog dolaska Zeochema u Zvornik.
„Mi smo zadovoljni što Zeochem nastavlja saradnju sa nama na ovaj način“, kaže predsjednik Upravnog odbora kompanije Alumina Milorad Motika.
Motika dodaje da su ove kompanije postigle zavidnu zajedničku saradnju, kako u poslovnom, tako i u tehnološkom smislu i ovaj projekat će svakako potpomoći da se položaj i Alumine učvrsti na svjetskom tržištu.
Izvođači radova na izgradnji nove fabrike Zeochem su domaće firme iz okruženja.
Grupacija CPH je međunarodna aktivna raznolika industrijska grupa sa sjedištem u Švicarskoj i koja razvija, proizvodi i distribuira proizvode iz hemijske industrije, industrije papira i industrije farmaceutskih pakovanja.
Grupa CPH i njene kćerke odražavaju proizvodnju u sedam proizvodnih jedinica, koje se nalaze u Švicarskoj, Njemačkoj, Kini i sada u Zvorniku.
Promet Grupacije u 2015. godini iznosio je 420 miliona švicarskih franaka i akcije holding kompanije CHP (CPH Chemie + Papier Holding AG) su ulistane na SIKS švicarskoj berzi papira od vrijednosti, navodi se u saopštenju.
Izvor: Srna
NOVOSTI
Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
BIZNIS
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
NOVOSTI
Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
-
NEKRETNINE6 dana prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS11 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE6 meseci prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI6 meseci prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
GRAĐEVINARSTVO5 meseci prije
Trebinje: Raspisan tender za izgradnju prve faze istočne obilaznice
-
BIZNIS7 meseci prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj