TURIZAM
„Arheološka nalazišta u Srbiji će preoteti turiste Grčkoj“
Unesko bi trebalo da za dvije-tri godine arheološko nalazište Viminacijum uvrsti na listu svjetske kulturne baštine i tek tada će početi da se razvija arheološki turizam u Srbiji, rekao je direktor Arheološkog parka Viminacijum Miomir Korać.
On je u intervjuu za Magazin Biznis kazao da Srbiji idu naruku svjetski trendovi u arheološkom turizmu, jer se turisti povlače sa Bliskog istoka i iz Turske, što nama odgovara, naglasivši da se u narednom periodu očekuje veći priliv projekata koje mogu da se rade zajedno sa ostalim istraživačima iz svijeta. „Interesovanje u svijetu raste, trendovi su po nas dobri i mi samo treba da to što prije iskoristimo. Mnoge zemlje žive od arheološkog turizma, Italija, Grčka, Turska…. Treba samo da se ne dozvoli da sklizne u kič, nego da znanje održi određeni naučni nivo i da ponudi nove sadržaje“, rekao je on naglašavajući da je optimista u očekivanjima daljeg razvoja arheološkog turizma u Srbiji.
Prema njegovim riječima, država mora da objavi da je naš strateški interes rimsko kulturno nasleđe jer može da donese novac, a svi ostali na lokalu treba da rade da ostvare taj državni strateški interes.
Korać je kazao i da je rimski period veoma značajan da se time strateški bavimo i u turizmu, jer istraživanja pokazuju da je oko 400.000 visokoobrazovanih Nijemaca sklono toj vrsti turizma i to je naš glavni brend.
„Mi smo prije tri mjeseca dogovarali u Vašingtonu sa njihovom nacionalnom naučnom fondacijom koja je jedna od najvećih u svijetu, o zajedničkim projektima koje možemo da radimo. Put rimskih careva sa 300.000 posjetilaca, moguć je samo ako svi radimo na tom projektu“, dodao je on.
Prema njegovim riječima, ako se napravi ruta, turisti mogu da se zadrže od sedam do deset dana u zemlji, a to znači da će potrošiti bar stotinak evra. Naveo je i da je jedna studija pokazala da je realno očekivati 300.000 posjetilaca, i da se kada se to pomnoži sa deset dana, puta nekoliko desetina evra dnevno, dobije bruto obrt od oko 300 miliona evra.
„Da bi zaživjela ruta rimskih imperatora i privukla veliki broj posjetilaca, morate prvo da napravite tu rutu i ona mora međusobno da bude povezana. Jesu mediji pisali i predstavljali tu ideju o Putu rimskih careva, ali država nije stala iza toga, niti je rekla: ‘ovo je moj strateški proizvod’“, dodao je on .
On je naglasio da kada bi država kazala da je to njen strateški proizvod koji želi da razvija, onda bi se i svi oni na lokalu zapitali da li da se, feudalno, svako od njih drži svog lokaliteta, ne uviđajući da treba međusobno da budu povezani.
Da zaživi ruta Put rimskih careva, koja je duga 600 kilometara kroz Srbiju. potrebno je ispuniti pet uslova, od kojih je prvi da je arheološko nalazište otvoreno cijele godine, 365 dana u godini, kao i da imaju bar jedan pokriveni objekat. „Treći uslov je da ima vodiča koji govori engleski jezik, jer se podrazumijeva da srpski zna, četvrti uslov je da postoji sanitarni čvor i peti da postoji suvenirnica sa autentičnim proizvodima, a ne sa kineskim drangulijama“, naglasio je Korać naglasivši da samo Viminacijum ispunjava tih pet uslova.
Korać, koji je i direktor Arheološkog instituta Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), naveo je da je ispunjenju tih uslova veoma blizu Sremska Mitrovica (Sirmijum), zatim Gamzigrad je blizu, dok Medijana ne ispunjava sve uslove, tako da ruta rimskih careva ne može još da zaživi.
On je najavio da će uskoro sa Privrednom komorom Srbije (PKS) da se napravi jedno tijelo u kome će da se okupe svi predsednici opština na ruti rimskih careva, a razlozi su rimska ruta po Srbiji i Rimski limes.
„Očekujem ubrzo dogovor sa PKS-om, pa da zatim vrlo brzo animiramo predsjednike opština i da pokrenemo sve mehanizme za te lokalitete. Potom treba da svih tih 11 lokaliteta gdje su rođeni rimski imperatori i mjesta koja će biti pod zaštitom Uneska, skupimo i da zajednički predstavimo srpsku ponudu. Samo tako možemo nešto da napravimo. Za sada Viminacijum privlači 60.000 posetilaca godišnje, a uz neki događaj to može da se poveća i na 80.000 posjetilaca, ali nije poenta u tome, već u 300.000 posjetilaca“, dodao je on.
Izvor: b92.net
Niskotarifna avio-kompanija Wizz Air je uvela novu pretplatničku uslugu pod nazivom „all you can fly“, koja omogućava korisnicima neograničen broj letova za godišnju naknadu od 499 eura (428 funti, 549 dolara).
Iako su avio-kompanije već nudile različite pakete za više letova, koncept neograničenog broja letova je relativno nov. Ovaj program je sličan onima koje nude Frontier Airlines u SAD-u i AirAsia, kompanija sa sjedištem u Maleziji.
Wizz Air je u Velikoj Britaniji bio kritikovan zbog kvaliteta korisničke službe i kašnjenja letova. Promotivna cijena za godišnju kartu važi do 16. avgusta, nakon čega će porasti na 599 eura.
Destinacije i aerodromi
Počevši od septembra, pretplatnici će moći putovati do destinacija u Evropi, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i Aziji, pod uslovom da rezervišu let najmanje tri dana unaprijed i plate fiksnu naknadu od 9,99 eura.
Wizz Air je objavio da je dostupno 10.000 pretplata, raspoređenih po aerodromima sa kojih kompanija obavlja letove. Ipak, kada je BBC News provjerio njihovu web stranicu, otkriveno je da su neke opcije za „preferirani aerodrom“ već rasprodate.
Na stranici je prikazana poruka: „Ako ne možete izabrati željeni aerodrom, to znači da je kapacitet popunjen i da Wizz Air trenutno ne može ponuditi članstvo u programu ‘Wizz All You Can Fly’“.
Dokument sa uslovima korišćenja na web sajtu Wizz Air-a takođe napominje da dostupnost sjedišta nije garantovana za članove i da će zavisiti od „različitih spoljašnjih i unutrašnjih faktora“.BIZLife
Onlajn kupovina karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane počela je 16.08.2024. godine, obavijestili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako su kazali, platforma nudi brzu, jednostavanu i pouzdanu mogućnost korisnicima da u nekoliko koraka kupe karte, čime se smanjuje potreba za čekanjem u redu i pojednostavljuje sam proces putovanja.
Karte za trajekt moguće je kupiti direktno sa računara ili mobilnog uređaja na zvaničnim web stranicama: https://trajekt.me https://ferrymontenegro.me
– Ova inicijativa u saradnji sa M&I Systems Group predstavlja jedan od značajnijih pomaka u modernizaciji i digitalizaciji naših usluga, omogućavajući brzu, jednostavnu i sigurnu kupovinu karata putem interneta. Naš cilj je da ovim korakom unaprijedimo kvalitet usluga koje pružamo i omogućimo našim korisnicima što prijatnije iskustvo prilikom korišćenja trajektne linije – saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
VINARSTVO
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
Juče je na svečanom prijemu u vijećnici francuskog grada Toulousea, gradonačelnik Mostara Mario Kordić preuzeo titulu Evropskog grada vina Dionisio 2024. godine.
„Nakon što smo prošle godine preuzeli nagradu u Portugalu ove godine je, kao u ragbiju, predajemo Mostaru. Želio bih još dodati da su upravo gradovi predvodnici Evropske unije, te da su još od srednjeg vijeka na ovamo održavali veze i stvarali su evropski duh suradnje. Tako i danas na ovom događanju slavimo vino, jer vino povezuje sve ljude bez obzira na naciju“, izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Toulousea Jean-Luc Moudenc.
Titulu Evropskog grada vina Dionisio dodjeljuje Evropska mreža vinskih gradova RECEVIN s ciljem promocije destinacija koje su uspješno povezale vinogradarstvo i turizam, podsjećaju iz Grada Mostara.
Ova titula posljednja je u nizu priznanja koje su hercegovački vinari i Hercegovina kao vinogradarska regija osvojili u proteklom periodu, uključujući članstvo Vinske ceste Hercegovine u Kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis, nagradu „Najbolji Iter Vitis vinski grad“ za Grad Mostar, „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“ za Grad Trebinje, „Najbolja praksa unapređenja kulturno-povijesnog nasljeđa i vina“ za manastir Tvrdoš, te 39 medalja za hercegovačka vina na Decanter World Wine Awards 2023, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina.
„Ovo je izvanredno priznanje našem gradu i svim ljubiteljima vina u našoj regiji. Recevin Dionisio Grad Vina za 2024. godinu predstavlja iznimnu priliku za promociju Vinske ceste Hercegovine i njenih vinara te će potaknuti razvoj turizma i gospodarstva u našem gradu. Ovo je prilika da svi zajedno pokažemo što Mostar i Hercegovina mogu ponuditi svijetu“, izjavio je mostarski gradonačelnik.
Pored Grada Mostara, delegacija Bosne i Hercegovine uključuje i predstavnike Spoljnotrgovinske komore, koja u saradnji s lokalnim zajednicama rukovodi Vinskom ceste Hercegovine, te projekta USAID Turizam, koji pruža značajnu podršku njenom razvoju.
“Ponosni smo na Grad Mostar i čestitamo im na prestižnoj tituli – Europski grad vina za 2024. Ovo priznanje dodatno ističe značaj Hercegovine u svijetu vinskog turizma. Vinska cesta Hercegovine nudi jedinstveno i bogato iskustvo za ljubitelje vina, omogućujući im da uživaju u izvrsnim okusima naših lokalno proizvedenih vina dok istražuju jedinstvenu kulturnu baštinu Hercegovine. Ova prilika također predstavlja značajan korak prema promociji naših vina i vinogradara na međunarodnoj razini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ostaje posvećena podršci vinogradarima i vinarijama, i nastavlja razvijati Vinsku cestu Hercegovine kao jednu od vodećih destinacija za vinski turizam”, izjavio je dopredsjednik Spoljnotrgovinske komore Vjekoslav Vuković, navodi se u saopštenju.
Od Ljubuškog i Čitluka u zapadnoj Hercegovini, preko Mostara, Čapljine i Stoca u centralnom dijelu, pa sve do Trebinja na jugoistoku, proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka.
Vinarije su tek najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno naslijeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca