FINANSIJE
Banke imaju viška 344 miliona maraka
BANJA LUKA – Osam banaka sa sjedištem u RS na računu Centralne banke BiH imaju 875,76 miliona KM, što je za čak 343,82 miliona maraka više od iznosa propisanih rezervi koje moraju posjedovati.
Podaci o raspoloživom novcu navedeni su studiji kvantitativnog uticaja uvođenja pokazatelja pokrića likvidnosti imovine koju je uradila Agencija za bankarstvo RS.
– Sve banke iz Srpske zaključno sa krajem septembra prošle godine ispunjavale su obaveznu rezervu koja se drži na računu kod Centralne banke BiH. Ta obaveza je iznosila 531,94 miliona, ali su banke premašile limit za 343,82 miliona KM. Ovaj iznos novca pokazuje da banke u Srpskoj imaju značajan iznos gotovog novca, odnosno visoko likvidne rezerve – navedeno je u studiji.
U Udruženju banaka BiH pojašnjavaju da banke na računu obaveznih rezervi kod Centralne banke drže novac koji nije oročen i sa njim ne mogu gotovo ništa raditi.
– Na taj novac banke ne plaćaju ili plaćaju izuzetno nisku kamatu klijentima, a sa druge strane Centralna banka plaća negativnu kamatu bankama. Banke od novca koji nije oročen mogu plasirati svega 15 odsto za kratkoročno finansiranje, a sav ostali iznos ne mogu koristiti. Jednostavno taj novac nije oročen i klijent ga može povući kada god poželi – kazao je izvršni sekretar Udruženja banka BiH Berislav Kutle.
Naglasio je da mnogo veći iznos viška likvidnog novca na osnovu obaveznih rezervi imaju banke u FBiH, nego u RS.
– Banke u RS imaju oko 20 odsto likvidnog novca koji nije u upotrebi, a banke u FBiH više od 28 odsto. Međutim samo mali iznos ovog novca banke mogu koristiti i to isključivo za kratkoročno kreditiranje i na taj novac naplaćuju nisku kamatu upravo zbog toga što taj novac potiče iz ovih izvora – kazao je Kutle.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da podaci da obavezne rezerve banka iz Srpske premašuje iznos od 343 miliona maraka pokazuju da građani Srpske manje troše, a više novac drže na tekućim računima.
– Banke ne bi držale novac na računu Centralne banke da ne moraju, ali informacija da ima 343 miliona maraka prekoračenja pokazuje da imaju i viška. Novac je roba koja treba da cirkuliše i da se pozajmljuje. Možda su i njihovi plasmani nedovoljno sigurni i banke samim tim viškom novca dodatno žele da se obezbijede i ne potroše ga, jer možda može biti sporan. Obavezne rezerve su u vezi sa novcem koji je rezervisan u slučaju problema kod datih kredita, odnosno za obezbjeđenje bankarskog sektora – kazao je Pavlović.
Bankari se već duže vrijeme žale da nemaju dovoljno dobrih projekata, prije svega u privredi, u koje bi plasirali novac, a iscrpljen je i rast kreditiranja stanovništva. Zbog toga raste iznos novca kojim raspolažu, što je dovelo i do drastičnog pada kamata koje banke nude na depozite.
Stresni period
Agencija za bankarstvo RS došla je do zaključka da je bankarski sektor Srpske održao zadovoljavajući nivo likvidnosti za stresni period od 30 dana.
– Pokazatelj pokrića likvidnosti koji predstavlja odnos između zaštitnog sloja likvidnosti i neto likvidnih odliva na nivou bankarskog sektora iznosi 172 odsto, a minimalni zahtjev je 100 odsto. Samo jedna manja banka u RS ima stopu od 84 odsto ali, s obzirom na strukturu njenog vlasništva, izvjesno je da bi ona u vrlo kratkom roku mogla obezbijediti likvidnosnu liniju i poboljšati nivo ovog pokazatelja – navedeno je u studiji.
Izvor: Glas srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca