FINANSIJE
Termoelektrane donijele najveće prosječne plate
BANJALUKA – Najveći prosjek neto plata u Republici Srpskoj u prošloj godini bio je u Stanarima, gdje prosječno zarađuju 1.142 marke, pokazuju juče objavljeni podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Zaposleni u ovoj lokalnoj zajednici skinuli su sa prvog mjesta Ugljevik, u kojem je tokom prošle godine zarađivano 1.130 maraka, a koji je 2015. bio najbolji po ovom pitanju, dok je na trećem mjestu po prosječnim primanjima Gacko, u kojem je neto plata u 2016. godini iznosila 1.010 maraka.
Sa druge strane, najmanje plate su zarađivali u Kupresu i to u prosjeku 404 KM, Jezeru 559 KM i u opštini Donji Žabar, u kojoj je prošlogodišnja prosječna plata iznosila 567 KM.
Plata iznad republičkog prosjeka, a koji je u prošloj godini iznosio 836 maraka, zarađivala se u 16 opština i gradova Republike Srpske, dok je čak 48 završilo ispod crte, odnosno prosjeka.
Kada je prosjek plata u pitanju, treba istaći i to da je ona u petogodišnjem periodu porasla za samo 18 maraka, tačnije sa 818 KM, koliko se zarađivalo 2012. godine, na 836 KM, koliko se zarađivalo u prosjeku tokom prošle godine.
Po pitanju smanjenja nezaposlenosti, najviše uspjeha imala je Banjaluka, koja je u odnosu na 2015. u prošloj godini broj nezaposlenih smanjila za 2.627 ljudi, a uspjeh po ovom pitanju ostvarili su i u Gradišci, Doboju, Zvorniku, Prijedoru i Tesliću.
Sa druge strane, neočekivano, broj zaposlenih se smanjio u Derventi, i to sa 6.615, koliko je bilo zaposleno u 2015. godini, na 6.369 u 2016.
Proporcionalno gledano, najveći rast u zaposlenosti u posljednjih pet godina imao je Kotor Varoš, koji je sa 3.503 zaposlena 2012. godine prošle godine broj radnih mjesta povećao za 1.407.
U Udruženju za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora uvidjeli su da su najveće prosječne plate tamo gdje su veliki državni industrijski giganti, poput termoelektrana koje postoje kako u Stanarima, tako i u Ugljeviku i Gacku, a koje zbog većih primanja podižu prosjek.
„U ovim opštinama manji broj ljudi svojim visokim primanjima na direktorskim pozicijama u tim preduzećima formira visok prosjek, dok ostatak građana ima daleko manja primanja, koja su ispod prosjeka kao i u ostatku zemlje. Ako gledamo na republički prosjek, računajući one koji rade u državnim institucijama, imamo prosjek plate od 840 do 850 maraka, ali veliki broj naših građana živi na minimalcu od 395 maraka“, kazao nam je Zoran Petoš iz ovog udruženja.
On je ocijenio kako je prosječna plata u RS u posljednjih nekoliko godina premalo rasla i da nije pratila životne troškove, koji su iz godine u godinu rasli.
Izvor: Nezavsine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca