FINANSIJE
Veće penzije u rukama poslodavaca
BANJALUKA, LJUBLJANA – Ključ uspjeha prvog dobrovoljnog penzionog fonda, koji će od avgusta krenuti s radom u Republici Srpskoj, u rukama je poslodavaca, jer se prvenstveno od njih očekuje da kroz uplate svojim radnicima omoguće sigurniju i mirniju starost.
To prije svega očekuju u Društvu za upravljanje penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS i slovenačkoj Skupnoj pokojninskoj družbi, a koji su zajedno s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) osnivači fonda i ravnopravni partneri.
Naime, svoj interes oni bi mogli da pronađu u poreskim olakšicama, jer su po zakonu premije koje bi uplaćivali, a koje iznose do 100 maraka mjesečno ili 1.200 na godišnjem nivou, oslobođene poreza i dažbina.
Ipak, ukoliko se fond ne dogovori s poslodavcem, radnik može sam sebi od svoje plate uplaćivati premiju, s tim da bi poslodavac trebalo da mu, pored sume koje se odrekao u ove svrhe, vrati i dio poreza i doprinosa, jer je, kako smo već napisali, njih oslobođen ako se uplaćuje u dobrovoljni penzijski fond.
U zavisnosti od visine premije i dužine uplate zavisila bi i visina isplate penzije, a u slučaju smrti onog na čiji se račun vršila uplata, moguće ju je naslijediti.
“Novac koji se uplaćuje za dobrovoljno penzijsko osiguranje pripada pojedincima i akumulira se u fondu. Ukoliko se uplaćuju kontinuirano pet godina, već sa 53 godine života mogu početi da se povlače ta sredstva ili da nastave s uplatima s tim da nakon navršenih 70 godina moraju da se povuku“, kazala je Gordana Drobnjak, budući izvršni direktor u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu.
Tomaž Završnik iz Skupne pokojninske družbe, a koji će biti budući direktor fonda, nada se da će svi društveno odgovorni poslodavci prepoznati poreske olakšice i ponašati se društveno odgovorno prema svojim radnicima.
“Ciljna grupa su poslodavci, a na nama je da uvjerimo i radnike da dio uplaćuju sami i do maksimuma iskoriste ove poreske olakšice ako ih već nije iskoristio poslodavac”, kazao je on.
Inače, društvo iz kojeg Završnik dolazi u Sloveniji u ovoj oblasti posluje od 2000. godine, a imaju oko 60.000 članova koji uplaćuju premiju, jer je, kao i u ostatku regiona, redovna penzija nedovoljna da podmiri sve troškove života u starosti, a što su generacije kojima se treća dob približava shvatile.
Međutim, veoma je teško porediti Sloveniju i RS iz mnogo razloga pa je zbog toga skoro nemoguće procijeniti dalju sudbinu ove priče.
Ono što osnivači ne kriju je to da velike rezultate ne očekuju u prvih pet godina rada pa su osnivački kapital umjesto na dva (što je minimum), povećali na četiri miliona maraka, a što bi bilo dovoljno da pokrije minus do očekivane dobiti. Ne ohrabruju ni podaci Fonda PIO RS, koji pokazuju kako je dug poslodavaca za doprinose preko 450 miliona maraka, s tim da najveći dužnici dolaze iz javnog sektora, a što otvara pitanje njihove solventnosti.
Sa druge strane, ono što bi moglo da obraduje one koji kreću s ovom pričom je da su poslodavci u realnom sektoru, a koji daleko manje duguju državi, jasno stavili do znanja da podržavaju ovaj projekat.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže kako je učešće EBRD-a u ovom projektu jedan vid garancije da je riječ o dobroj i pozitivnoj priči pa ju je i on podržao, dodajući kako je veliki zadatak i na državi koja bi trebalo da vrši kontrolu.
“Sigurno je da će poslodavci za određen broj radnika pronaći interes da im to bude stimulativno jer smo i do sada za određene radnike pravili polise i preko osiguravajućih kuća im uplaćivali osiguranje, koje je radnik mogao da podigne ako je deset godina radio u firmi, dok bi u slučaju da je napusti, iznos ostajao poslodavcu. Ovo nije ta varijanta, ali može biti pozitivno i stimulativno kako za poslodavce, tako i za radnike, i mislim da je dobro da tako nešto postoji”, kazao je on.
Na kraju, možda i najveći dobitnik osnivanjem fonda postaje država.
Svoj posao je završila kroz olakšice, a uz minimum rizika u budućnosti dobija penzionere koji neće biti socijalni slučajevi.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca