ANALIZE
Obrazovanje, brak i rad dovode strance u BiH
SARAJEVO – BiH postaje sve zanimljivije odredište strancima koji iz godine u godinu šalju hiljade zahtjeva za dobijanje privremenog ili stalnog boravka, a najčešći motivi za to su obrazovanje, brak i rad.
U podnošenju zahtjeva prednjače državljani susjednih zemalja, Turske i Kine, a novu životnu šansu u BiH tražili su i stanovnici iz bezbjednosno ugroženih područja poput Sirije i Egipta.
U proteklih deset godina broj stranaca koji su tražili privremeni boravak se udvostručio, dok je broj tražilaca stalnog boravka porastao skoro šest puta. Migracioni profil BiH za prošlu godinu, koji je usvojio Savjet ministara BiH pokazao je da je svake godine počevši od 2007. više od 5.000 stranaca dobilo zeleno svjetlo za ulazak u BiH i ostanak maksimalno godinu. Privremeni boravak strancu može biti odobren na osnovu spajanja porodice, obrazovanja, humanitarnih razloga, rada i vlasništva na nepokretnoj imovini.
Prikupljeni podaci nadležnih službi pokazuju da je od 2007. do 2010. godine bio prisutan stalni rast broja odobrenih zahtjeva za boravak pa bi naredne godine uslijedio blagi pad koji je zabilježen i lani. Takva situacija je posljedica u najvećem broju zbog prestanka odobrenog ili produženog boravka stranih državljana koji su radili na izgradnji Termoelektrane „Stanari“ i autoputa na dionici Tarčin – Sarajevo.
Najviše dozvola za privremeni boravak lani je bilo u rukama državljana Turske koji su mahom dolazili zbog obrazovanja, a slijede državljani Srbije i Hrvatske koji su stizali uglavnom zbog spajanja porodice. Njih slijede Crnogorci, Makedonci, Kinezi, Austrijanci i Nijemci, a dozvole su date i Sirijcima i Egipćanima.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, lani je najviše stranih državljana imalo odobren privremeni boravak na osnovu spajanja porodice. U tu kategoriju ulaze i brak sa državljaninom BiH i vanbračna zajednica, a takvih slučajeva je zabilježeno 4.058. Na osnovu obrazovanja je dozvola izdata u 3.550 slučajeva, rada uz odobrenu radnu dozvolu u 2.409 slučajeva i rada bez radne dozvole 924. To predstavlja skoro 95 odsto svih privremenih boravaka.
Slična situacija je i kada je u pitanju stalni boravak koji se može odobriti strancu pod uslovima da na osnovu privremenog boravka neprekidno boravi na teritoriji BiH najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva, da ima dovoljne i redovne prihode za život, obezbijeđen smještaj i zdravstveno osiguranje. Stalan boravak u BiH je 2007. tražilo 136 stranaca, dok je na kraju prošle godine taj broj bio 799.
Lani je stalni boravak u BiH dobilo najviše Kineza i to duplo više nego godinu ranije, na drugo mjesto su pali Hrvati koji su godinu ranije dobili najviše dozvola za ostanak u BiH, a slijede državljani Turske, Crne Gore i Makedonije, dok je procenat državljana Srbije znatno manji nego kada je riječ o privremenim boravcima. Razlog leži u sporazumu o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije kojim se brže stiče državljanstvo nego uslovi za stalni boravak. Zanimljivo je da je lani porastao i broj državljana SAD i Austrije koji su dobili dozvolu za stalni boravak.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kaže da broj zahtjeva za privremeni i stalni boravak u BiH iz godine u godinu raste.
– Kada je riječ o turističkim putovanjima, najviše je zahtjeva za privremeni boravak iz Turske i zemalja arapskog svijeta. Najbitnije je da ne postoji opasnost za bezbjednosni sistem u BiH – rekao je Ujić.
Ukupan broj dozvola za privremeni boravak
2016. 11.519
2015. 12.633
2014. 11.022
2013. 9.953
2012. 8.838
2011. 7.661
2010. 8.131
2009. 7.512
2008. 5.791
2007. 5.513
Ukupan broj izdatih stalnih rješenja strancima
2016. 799
2015. 808
2014. 763
2013. 713
2012. 401
2011. 308
2010. 315
2009. 359
2008. 215
2007. 136
Državljani sa najvećim brojem dozvola za privremeni boravak u 2016. godini
Turska 2.727
Srbija 2.239
Hrvatska 1.038
Crna Gora 718
Makedonija 629
Državljani sa najvećim brojem dozvola za stalni boravak u 2016. godini
Kina 161
Hrvatska 92
Turska 75
Makedonija 59
Crna Gora 50
Izvor: Glas Srpske
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca