FINANSIJE
100 firmi duguje skoro 240 miliona KM
BANJALUKA – Univerzitetski klinički centar (UKC) RS u Banjaluci najveći je poreski dužnik na području banjalučke regije, sa 41,6 miliona KM duga, dok ukupan dospjeli a nenaplaćeni dug 100 pravnih lica iznosi pomalo nevjerovatnih 239,82 miliona KM!
Prema podacima Poreske uprave RS na dan 1. maja ove godine, najvećih 10 dužnika u regiji Banjaluka državi treba da isplate 113,75 miliona KM poreskog duga.
Osim UKC RS, na listi najvećih dužnika među pravnim licima su i FK Borac (11,8 miliona KM), “Balkan” AD u stečaju (11,34 miliona KM), “Kosmos” (10,77 miliona KM), DOO “Makro prom” (oko 8,77 miliona KM), DOO “Produkt-co” (oko 6,87 miliona KM) itd.
Poreska uprava RS ažurirala je i listu najvećih dužnika među preduzetnicima (fizička lica), među kojima se izdvaja pekara “San” iz Čelnica, sa 202.000 KM duga. Na listi su i SZR “Polet” Laktaši (152.700 KM duga), “Vesa” Banjaluka (143.550 KM duga), SUR Kafe-picerija “Napoli” (122.828 KM duga), Kafe-picerija “Scena” (105.138 KM duga) itd.
Najvećih deset dužnika među fizičkim licima državi mora da isplati oko 1,132 miliona KM, a prvih 100 dužnika među preduzetnicima dužno je ukupno 5,140 miliona KM.
Predrag Duduković, član Udruženja ekomonista SWOT, pojašnjava da je bilo za očekivati da će najveći poreski dužnici biti u banjalučkoj regiji, budući da ona nosi preko 50 posto ukupne ekonomije u RS.
“Međutim, ono što nije dobro jeste da je teško očekivati da će veći dugovi ikada biti naplaćeni, a pogotovo dugovi firmi koje su u stečaju. Zbog toga je možda došlo vrijeme da se napravi presjek i da se isknjiže obaveze onih u stečaju, koje nikada neće biti naplaćene”, kaže Duduković, navodeći da te firme imaju vrlo malo ili nimalo imovine.
Kada je, pak, riječ o ostalim velikim dužnicima, Duduković izdvaja primjer UKC RS i njihovog duga od oko 41 milion KM, ističući kako je teško očekivati da u narednu godinu dođe do nekom smanjenja, a kamoli izmirenja nastalog duga.
“Kad bi samo pola ovoga bilo naplaćeno, Penzioni i Zdravstveni fond mogli bi mnogo bolje da funkcionišu”, ističe Duduković.
Na pitanje ko i koje strukture nose odgovornost za ovaj silni dug i hoće li neko odgovarati, odgovara da, kad su u pitanju državne institucije, neće niko, jer “država duguje državi, a novca u budžetu nema”.
“Ni od privatnih preduzeća, ovih koja su u stečaju, a i od ovih drugih dosad niko nije odgovarao, tako da možemo zaključiti da ni za sve ove obaveze neće niko odgovarati” , dodaje Duduković.
Izvor: Nezavisne
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca