TURIZAM
Gdje se u Evropi vozi najbrže, a gdje najsporije i kolike su kazne
Uskoro kreće sezona godišnjih odmora kada će se veliki broj naših sunarodnika uputiti izvan granica BiH.
Za razliku od BiH, u cestovnoj mreži većine zemalja dominiraju autoputevi pa je korisno znati osnovne informacije – ograničenja brzine, način plaćanja, kazne za prebrzu vožnju…
Kada je riječ o ograničenju brzine, najsporije je dozvoljeno voziti na norveškim i kiparskim autoputevima – 100 km/h. Ipak, treba naglasiti da u Norveškoj postoje autoputevi s ograničenjem od 80 km/h, ali i 110 km/h, u zavisnosti od stanja kolovozne podloge i vremenskih uvjeta u pojedinim regionima.
Obećana zemlja za ljubitelje brzine je Njemačka gdje nema generalnog ograničenja, a preporučeni tempo je 130 km/h. Naravno, ne treba zaboraviti da u Njemačkoj postoje brojne tačke s ograničenjima brzine (najčešće na mjestima izvođenja radova), a prekršioci se vrlo rigorozno kažnjavaju.
Norveška je najrigoznija po pitanju brzine na autoputu, ali i među najoštrijim pri kažnjavanju „trkača“. Oni koji voze 20 km/h brže od dozvoljenog na norveškim magistralnim cestama i autoputevima platit će najmanje 820 maraka, a 50 km/h iznad ograničenja – više od 1.800 KM.
Oni koji voze 50 km/h iznad dozvoljene brzine, dakle trkači u pravom smislu riječi, najoštrije kazne mogu očekivati u Velikoj Britaniji (do 6.500 KM), Austriji (do 4.000 KM), Francuskoj (3.000 KM), Švicarskoj (60 dnevnih zarada), Finskoj (14 dnevnih zarada)…
Plaćanje autoputa je različito riješeno. Negdje je potrebno kupiti vinjetu (Mađarska, Bugarska, Rumunija, Češka, Slovačka…), negdje se svaka dionica plaća pojedinačno (Hrvatska, Srbija, Italija, Francuska, Španija, Portugal, Poljska…).
U nekim zemljama treba imati vinjete, a dodatno se plaćaju pojedine dionice, tuneli i mostovi (Švicarska, Slovenija, Austrija).
Postoje i države u kojima nema obaveze posjedovanja vinjeta, ali se pojedine relacije, tuneli i mostovi naplaćuju (Njemačka, Belgija, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Irska…).
Ograničenje brzine na autoputu (km/h)
Albanija 110
Austrija 130
Belgija 120
BiH 130
Bjelorusija 110
Bugarska 140
Češka 130
Danska 130
Estonija 110
Finska 120
Francuska 130
Grčka 130
Hrvatska 130
Irska 120
Italija 130
Kipar 100
Letonija 110
Litvanija 110
Luksemburg 130
Makedonija 120
Mađarska 130
Moldavija 110
Nizozemska 130
Norveška 100 (80-110)
Njemačka 130 (preporučena brzina)
Poljska 140
Portugal 120
Rumunija 130
Rusija 110
Slovačka 130
Slovenija 130
Srbija 120
Španija 120
Švedska 110
Švicarska 120
Turska 120
V. Britanija 112
Ukrajina 130
Izvor: Radiosarajevo.ba
TURIZAM
Wizz Air uvodi godišnju pretplatu za neograničeni broj letova
Niskotarifna avio-kompanija Wizz Air je uvela novu pretplatničku uslugu pod nazivom „all you can fly“, koja omogućava korisnicima neograničen broj letova za godišnju naknadu od 499 eura (428 funti, 549 dolara).
Iako su avio-kompanije već nudile različite pakete za više letova, koncept neograničenog broja letova je relativno nov. Ovaj program je sličan onima koje nude Frontier Airlines u SAD-u i AirAsia, kompanija sa sjedištem u Maleziji.
Wizz Air je u Velikoj Britaniji bio kritikovan zbog kvaliteta korisničke službe i kašnjenja letova. Promotivna cijena za godišnju kartu važi do 16. avgusta, nakon čega će porasti na 599 eura.
Destinacije i aerodromi
Počevši od septembra, pretplatnici će moći putovati do destinacija u Evropi, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i Aziji, pod uslovom da rezervišu let najmanje tri dana unaprijed i plate fiksnu naknadu od 9,99 eura.
Wizz Air je objavio da je dostupno 10.000 pretplata, raspoređenih po aerodromima sa kojih kompanija obavlja letove. Ipak, kada je BBC News provjerio njihovu web stranicu, otkriveno je da su neke opcije za „preferirani aerodrom“ već rasprodate.
Na stranici je prikazana poruka: „Ako ne možete izabrati željeni aerodrom, to znači da je kapacitet popunjen i da Wizz Air trenutno ne može ponuditi članstvo u programu ‘Wizz All You Can Fly’“.
Dokument sa uslovima korišćenja na web sajtu Wizz Air-a takođe napominje da dostupnost sjedišta nije garantovana za članove i da će zavisiti od „različitih spoljašnjih i unutrašnjih faktora“.BIZLife
TURIZAM
Počela onlajn prodaja karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane
Onlajn kupovina karata za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane počela je 16.08.2024. godine, obavijestili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kako su kazali, platforma nudi brzu, jednostavanu i pouzdanu mogućnost korisnicima da u nekoliko koraka kupe karte, čime se smanjuje potreba za čekanjem u redu i pojednostavljuje sam proces putovanja.
Karte za trajekt moguće je kupiti direktno sa računara ili mobilnog uređaja na zvaničnim web stranicama: https://trajekt.me https://ferrymontenegro.me
– Ova inicijativa u saradnji sa M&I Systems Group predstavlja jedan od značajnijih pomaka u modernizaciji i digitalizaciji naših usluga, omogućavajući brzu, jednostavnu i sigurnu kupovinu karata putem interneta. Naš cilj je da ovim korakom unaprijedimo kvalitet usluga koje pružamo i omogućimo našim korisnicima što prijatnije iskustvo prilikom korišćenja trajektne linije – saopštili su iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
VINARSTVO
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
Juče je na svečanom prijemu u vijećnici francuskog grada Toulousea, gradonačelnik Mostara Mario Kordić preuzeo titulu Evropskog grada vina Dionisio 2024. godine.
„Nakon što smo prošle godine preuzeli nagradu u Portugalu ove godine je, kao u ragbiju, predajemo Mostaru. Želio bih još dodati da su upravo gradovi predvodnici Evropske unije, te da su još od srednjeg vijeka na ovamo održavali veze i stvarali su evropski duh suradnje. Tako i danas na ovom događanju slavimo vino, jer vino povezuje sve ljude bez obzira na naciju“, izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Toulousea Jean-Luc Moudenc.
Titulu Evropskog grada vina Dionisio dodjeljuje Evropska mreža vinskih gradova RECEVIN s ciljem promocije destinacija koje su uspješno povezale vinogradarstvo i turizam, podsjećaju iz Grada Mostara.
Ova titula posljednja je u nizu priznanja koje su hercegovački vinari i Hercegovina kao vinogradarska regija osvojili u proteklom periodu, uključujući članstvo Vinske ceste Hercegovine u Kulturnoj ruti Vijeća Europe Iter Vitis, nagradu „Najbolji Iter Vitis vinski grad“ za Grad Mostar, „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“ za Grad Trebinje, „Najbolja praksa unapređenja kulturno-povijesnog nasljeđa i vina“ za manastir Tvrdoš, te 39 medalja za hercegovačka vina na Decanter World Wine Awards 2023, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina.
„Ovo je izvanredno priznanje našem gradu i svim ljubiteljima vina u našoj regiji. Recevin Dionisio Grad Vina za 2024. godinu predstavlja iznimnu priliku za promociju Vinske ceste Hercegovine i njenih vinara te će potaknuti razvoj turizma i gospodarstva u našem gradu. Ovo je prilika da svi zajedno pokažemo što Mostar i Hercegovina mogu ponuditi svijetu“, izjavio je mostarski gradonačelnik.
Pored Grada Mostara, delegacija Bosne i Hercegovine uključuje i predstavnike Spoljnotrgovinske komore, koja u saradnji s lokalnim zajednicama rukovodi Vinskom ceste Hercegovine, te projekta USAID Turizam, koji pruža značajnu podršku njenom razvoju.
“Ponosni smo na Grad Mostar i čestitamo im na prestižnoj tituli – Europski grad vina za 2024. Ovo priznanje dodatno ističe značaj Hercegovine u svijetu vinskog turizma. Vinska cesta Hercegovine nudi jedinstveno i bogato iskustvo za ljubitelje vina, omogućujući im da uživaju u izvrsnim okusima naših lokalno proizvedenih vina dok istražuju jedinstvenu kulturnu baštinu Hercegovine. Ova prilika također predstavlja značajan korak prema promociji naših vina i vinogradara na međunarodnoj razini. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ostaje posvećena podršci vinogradarima i vinarijama, i nastavlja razvijati Vinsku cestu Hercegovine kao jednu od vodećih destinacija za vinski turizam”, izjavio je dopredsjednik Spoljnotrgovinske komore Vjekoslav Vuković, navodi se u saopštenju.
Od Ljubuškog i Čitluka u zapadnoj Hercegovini, preko Mostara, Čapljine i Stoca u centralnom dijelu, pa sve do Trebinja na jugoistoku, proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka.
Vinarije su tek najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno naslijeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca