ENERGETIKA
Opasnost za energetski sektor: Bez izgradnje Bloka 7 gase se TE Tuzla, rudnici i sistem daljinskog grijanja
SARAJEVO – Iako se opstanak energetskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine velikim dijelom zasniva na izgradnji Bloka 7 Termoelektrane (TE) u Tuzli, realizacija ovog projekta još uvijek nije počela.
Stručnjaci upozoravaju da vremena za čekanje više nema, s obzirom na to da najveći problem trenutno leži u činjenici da postojeći blokovi imaju izuzetno nisku efikasnost, a i ekološki su izuzetno neprihvatljivi, što je nasuprot načelima Evropske unije, čijem članstvu naša zemlja teži.
Takođe, izgradnja ovog bloka predstavlja i uslov za restrukturisanje i opstanak rudnika koji djeluju na području TK, a uslovljen je i opstanak TE Tuzla koja prema trenutnom načinu funkcionisanja može opstati maksimalno još deset godina.
Priča iz 1991. godine
Investicijski ciklusi vezani za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla protežu se još od davne 1991. godine, kada se prvi put ukazala potreba za izgradnjom jednog ovakvog objekta, međutim, svaki od njih je završio neslavno.
Posljednji ciklus, inače četvrti po redu, počeo je 12. jula 2012. godine, sva dokumentacija neophodna za izgradnju bloka već je spremna, izuzev ugovora o kreditu za koji saglasnost, odnosno garanciju, moraju dati Vlada i Parlament FBiH.
“Riječ je o kreditu na 20 godina, uz dva odsto kamate. Sada su u toku završni pregovori vezani za ugovor o kreditu. Svi raniji ugovori koji su potpisani u avgustu 2014. u završnici imaju klauzulu da su na čekanju i da stupaju na snagu kada se zatvori konstrukcija finansiranja. Kada na sve to daju saglasnost Vlada i Parlament FBiH, ugovor postaje operativan te se za 56 mjeseci treba izgraditi novi blok”, kaže u razgovoru za Klix.ba nekadašnji direktor TE Tuzla i bivši vođa projekta izgradnje Bloka 7 Jusuf Merić te dodaje:
“Bitno je da je taj blok uvršten u svim energetskim strategijama na nivou BiH, FBiH i TK, ali i svim prostornim planovima. Dobijene su sve dozvole, uključujući i onu za početak gradnje, tako da nema problema”.
Vrijednost investicije je 722 miliona evra, od čega su 85 odsto kreditna sredstva Kinske razvojne banke, a preostalih 15 odsto su izdvajanja EPBiH.
Postojeći blokovi prošli radni vijek
TE Tuzla s postojećih šest blokova daje cirka polovinu proizvodnje u FBiH, a Merić ističe da problem leži u činjenici da su svi ti objekti napravljeni ‘60-ih godina prošlog vijeka.
Svi oni su, naglašava Merić, prošli svoj životni, odnosno radni vijek.
“Evropska norma je 25.000 sati ili 40 godina rada, dok se ne napravi novi. To je jedan problem koji pokazuje da je neophodno da se napravi zamjenski blok i to je bio osnovni razlog zašto se pristupilo pripremama da se postojeći stari blokovi koji imaju nisku efikasnost, apsolutno su neprihvatljivi, jer u vrijeme kada su pravljeni nije ni bilo takvih ekoloških propisa, zamijene jednim novim, modernim, evropski usklađenim blokom”, pojašnjava Merić.
Izgradnjom Bloka 7 TE Tuzla došlo bi do gašenja pet postojećih blokova koji su efikasnosti do 30 odsto, a uz sve imaju čak 30 puta veće emisije SO2 nego što su dozvoljene granice.
“Postojeći blokovi bili bi zamijenjeni jednim blokom koji daje više energije, ima veću efikanost za blizu 42,6 odsto i zadovoljava u cijelosti ekološke norme koje je nametnula EU. Takođe, on bi se gradio i kao blok koji proizvodi toplinsku i električnu energiju i predviđen je da dugoročno, nakon izlaska iz starih blokova koji sada griju Tuzlu, Lukavac i perspektivno Živinice, do 2050. bude oslonac za daljinsko grijanje, ali i proširenje u svim okolnim gradovima Tuzle, što ima izuzetno velike ekološke efekte na samu mikrookolinu Tuzle i TK”, naglašava Merić.
Upozorava da je sada samo pitanje vremena kada će stari blokovi u potpunosti prestati raditi.
“Tu se promijenila atmosfera u odnosu na prijašnje vrijeme. Nekada je bilo važno proizvoditi, a sada je, pored toga, važno i prodati. Znači, potrebno je biti konkurentan jer je otvoreno tržište, a to je veoma teško sa starim blokovima koji imaju visoku cijenu održavanja, a dodatno su i veliki zagađivači. Pitanje je i kada će Hrvatska i Srbija zabraniti izvoz iz ‘prljavih’ tehnologija, a EPBiH je tu u jednom zavisnom položaju, jer izvozi pola proizvodnje”, nastavlja sagovornik.
Stabilnije cijene električne energije
Prije nekoliko dana u Tuzli se okupilo više od 150 stručnjaka iz oblasti energetskog sektora, koji su za vrijeme Regionalnog energetskog foruma raspravljali o ključnim izazovima energetske tranzicije.
Tom prilikom, između ostalog, rečeno je da u okviru energetske tranzicije koju nameće EU, pored proizvođača, posebno mjesto zauzimaju i potrošači.
Referirajući se na ovo, Merić je kazao da bi zbog visoke efikasnosti Bloka 7 TE Tuzla došlo i do stabilnije cijene električne energije, koju bi mogao podnijeti prosječan bh. potrošač.
“Mi znamo da su te cijene deprimirane, isto kao i plate. Kada je pravljena jedna od analiza opravdanosti cijelog ovog bloka, pokazano je da EPBiH može funkcionisati sasvim normalno s prihodom i cijenama. Mi ovdje dobijamo stabilnu proizvodnju električne energije, a samim tim i stabilnu isporuku te stabilnu cijenu u konačnici”, naglašava Merić.
Takođe, u jednoj od analiza pokazano je koje su prednosti, slabosti, mogućnosti, prilike i rizici jedne izgradnje.
Konkretno, u slučaju koji obrađujemo, prednosti su, između ostalog, osiguranje veće efikasnosti i ekološke prihvatljivosti, kao i rast proizvodnje i prodaje električne energije.
Istodobno, kao slabosti su, između ostalog, prikazani starost postojeće infrastrukture, njena neefikasnost, ali i emisije iznad normi EU.
Nova radna mjesta
Kao mogućnosti i prilike nakon izgradnje bloka navedeni su položaj u kojem se gradi objekt, visokonaponska mreža, zemlje u okruženju koje imaju deficit električne energije, a putem spomenute mreže vršio bi se izvoz ako je energija proizvedena prema normama EU, potom transfer znanja i tehnologije, ali i razvoj domaće privrede.
“Ovaj projekt doveo bi i do jednog dijela novih radnih mjesta koja su vezana za izgradnju, jer su građevinski radovi od 18 do 19 odsto ukupne investicije. U svemu bi se okupilo dvije-tri hiljade ljudi, što građevinaca, montažera, proizvođača opreme… Posla bi svakako bilo i za fakultete, ali i razne institute”, navodi Merić.
Jedino izgradnjom ovog bloka, smatra Merić, moguće je doći do restrukturiranja rudnika kojem se teži.
“Mi danas imamo rudnike koji snabdijevaju postojeću elektranu i to je proizvodnja od 3.500.000 tona lignita te nekih 1.800.000 tona mrkog uglja iz Banovića za Blok 6. Blok 7 praktično bi sam trošio 2.500.000 tona uglja. To bi se trebalo dobiti s površinskih kopova Dubrave i Šikulje. To je u svakom slučaju praktično uslov svih uslova za opstanak i restrukturisanje rudnika”, smatra Merić
Nema vremena za odugovlačenje
Vremena za odugovlačenje realizacije ovog projekta, sasvim je sigurno, više nema, a Merić smatra da je razmišljanje bh. političara mandatno te da je Blok 7 krupan objekt koji ne podnosi takav način razmišljanja, posebno u našim uvjetima u kojima se kompozicija vlasti mijenja svake četiri godine.
“Ovo je objekt koji će zapčeti jedna, a završiti treća vlada i tu je, prema mom mišljenju, jedan od problema zašto se ovo ne rješeva, uz objektivno opravdanje da se radi o jednom velikom i složenom objektu”, smatra on.
Merić upozorava da se, bez izgradnje bloka, gasi TE Tuzla, a gase se i rudnici te izvori za daljinsko grijanje Tuzle, Lukavca i Živinica.
“To je gruba istina, a sada to neko može uljepšavati da bude za pet ili deset godina”, riječi su kojima je nekadašnji direktor TE Tuzla i bivši vođa projekta izgradnje Bloka 7 zaključio razgovor.
Izvor: Klix.ba
ENERGETIKA
Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
ENERGETIKA
Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca