Connect with us

FINANSIJE

Republika Srpska se zadužuje za novih 58 miliona maraka

BANJA LUKA – Vlada je iskoristila mogućnost koju je od Skupštine dobila odlukom o dugoročnom zaduženju, pa je ispregovarala kredit na 30 godina koji bi mogao značajno da popravi stanje u javnim finansijama.

Objavljeno

 


dug1

dug1

 

Odluka o prihvatanju zajma u kojoj se navodi da će sredstva utrošiti za pomoć budžetu radi podrške reformama već je objavljena u Službenom glasniku.

Sve je dogovoreno kažu u Ministarstvu finansija, ali u lancu nedostaje samo još jedan karika, a to je saglasnost bh. parlamenta.

Budžetom Republike Srpske zа 2017. godinu, plаnirаno je dugoročno zаduženje kod Svjetske bаnke u iznosu od 29 milionа evrа.

Nastavak DPL-a sa Svjetskom bankom ispregovaran je i usaglašen, na svim nivoima vlasti. Radi povlačenja sredstava potrebna je saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, objašnjavaju u Ministarstvu finansija RS.

Reklama

U bh. parlamentu Savez za promjene već je jednom blokirao sličan kredit. Kada su dobili garancije da će se novac potrošiti na razvojne projekte dali su pristanak, a sredstva su povučena prošle godine.

Ovaj put ponavlja se ista priča pa su poslanici Saveza za promjene oprezni. Kažu da još ne žele da se oglašavaju dok ne usaglase zajednički stav.

Šta god da uradi Savez za promjene, predsjednik Republike ima i druge opcije. Kredite je tražio i u Rusiji, a smislio je varijantu po kojoj vlastima u Srpskoj ne treba podrška BH parlamenta.

“Jedna od ideja je da se putem obveznica koje bi emitovala RS prikupi određeni novac i stabilizuje čitav naš sistem. I mi tragamo za načinom kako ćemo to učiniti. Mislimo da to možemo uraditi i mislim da su kredibilni ljudi sa kojima smo razgovarali u Rusiji”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS.

Sličan primjer već je viđen sa Poštanskom štedionicom Srbije koja se pojavila na jednoj emisiji obveznica. Opozicija je ponovo skeptična poučena ranijim propalim najavama vlasti o malom i velikom ruskom kreditu.

“Ako će to biti zaduživanje kojim će se otplatiti stari dugovi i smanjiti rate kredita onda možemo da razgovaramo o takvom načinu reprogramiranja obaveza RS. Međutim, vrlo smo skeptični, mnogo puta smo čuli najave o raznoraznim kreditnim aranžmanima, a na kraju se sve svelo na skupe kredite kod komercijalnih banaka i kreditni aranžman sa MMF-om”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Reklama

Aranžaman sa MMF-om predviđao je tri tranše od ukupno 150 milona maraka za Republiku Srpsku. Kako od tih sredstava za sada nema ništa, Vlada planirane milione obezbjeđuje zaduživanjem na domaćem terenu.

Osim punjenja budžeta preko obveznica i trezorskih zapisa na berzi i miliona prebačenih iz kase IRB-a, Vlada je podigla i kredit od 50 miliona maraka kod komercijalnih banaka.

Izvor: ATV

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu