FINANSIJE
Aerodromi RS dobili državne subvencije pa prikazali dobit
BANJALUKA – Polugodišnji finansijski izvještaj Aerodroma Republike Srpske nije naročito ohrabrenje jer je ovo preduzeće, samo zahvaljući subvencijama Vlade RS, uspjelo prikazati neznatnu dobit od oko 167.000 KM. U aerodromskoj kasi, u odnosu na isti period prethodne godine, više je tek oko 25.000 KM.
Da Aerodromi RS preživljavaju od državnih subvencija vidljivo je iz prihoda koji su porasli samo 9.000 KM, na 1,3 miliona KM. Rashodi su umanjeni za oko 15.000 KM pa su trenutno na oko 1,1 milion KM.
Aerodromi RS su za pola godine dobili 800.000 KM subvencija, bez kojih bi zapravo bili u gubitku 633.000 KM.
Značajno povećanje zabilježeno je kod dugoročnih obaveza koje sada iznose 5,2 miliona KM, dok je u prvoj polovini prošle godine prikazano 2,4 miliona.
Preduzeće je opterećeno i sa 2,5 miliona KM kratkoročnih obaveza, ali je ova cifra, u odnosu na prvu polovinu prošle godine, smanjena za oko 300.000 KM.
Aerodromi RS imaju i dva radnika manje pa ih je trenutno zaposleno 54.
Poslovanje ovog preduzeća, kako je nedavno ukazala revizorska kuća Adition, zavisi od dotacija Vlade RS, a akumulirani gubici iz ranijih godina čine skoro polovinu kapitala, što može uticati na njegov opstanak.
Iako su dali pozitivno mišljenje na poslovanje, revizori su istakli da Aerodromi RS ostvarenim prihodima ne namiruju ni polovinu rashoda. Dobitak u poslovanju drugu godinu zaredom iskazali su zahvaljujući subvencijama Vlade.
Revizori su skrenuli pažnju i na vrijednost sporova u iznosu od 730.933 KM u kojima su “Aerodromi” tužena strana.
„Preduzeće su tužili „Zif Polara Invest fond“ i „Zif Kristal Invest fond“, a vrijednost sporova je 215.387, odnosno 506.571 KM. Ishodi ovih parnica su neizvjesni, a “Aerodromi RS” nisu rezervisali novac za pokriće troškova u slučaju da sporove izgube. Pored toga, preduzeće su tužila dva radnika koja traže naknadu 8.975 KM“, navedeno je u izvještaju revizora.
Takođe, presuđeno je da BH airlines iz Sarajeva Aerodromima RS mora da isplati 254.252 KM, ali ovaj iznos još nije naplaćen.
Aerodromi RS, i pored teškog poslovanja, početkom jula su raspisali tender za izradu Strategije razvoja aerodroma u Trebinju, koji ne postoji. Za to su, kako je CAPITAL prvi otkrio, namjeravali da potroše oko 100.000 KM. Međutim, tender je odgođen zbog navodne žalbe na dokumentaciju.
Tada se tražila najbolja ponuda za inženjerske usluge, prostorno planiranje i uređenje pejzaža, tehničko ispitivanje, ali i konsultantske usluge. Strategija bi, kako su rekli nadležni, pokazala opravdanost cijele ideje međunarodni aerodrom Trebinje.
Sve ovo ne bi bilo čudno da Vlada RS u januaru 2014. godine nije donijela odluku o zatvaranju preduzeća Aerodrom Trebinje, a Privredni sud u Banjaluci ga obrisao iz Registra privrednih subjekata.
Izvor: Capital.ba
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca