Connect with us

FINANSIJE

Akcize za gorivo nisu uslov za kredite EU

BANJALUKA, SARAJEVO – Uslov za zeleno svjetlo za sedam projekata vrijednih 120 miliona evra u koje se BiH uzda na predstojećoj konferenciji u Trstu 12. jula nisu akcize za gorivo.

Objavljeno

 


gorivoOvo tvrde Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH, i njegov kolega iza Savjeta ministara Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Jusko je juče rekao za “Nezavisne” da mu nije poznato da je bilo ko uslovio listu projekata zakonom o akcizama.

“U zadnjih sedam osam dana imao sam nekoliko sastanaka s važnim ljudima koji odlučuju o ovome i niko mi nije rekao da su akcize uslov. Vjerujem, da je to doista tako da bi nas o tome i obavijestili”, rekao je Jusko.

Šarović kaže da akcize nisu nikakav direktni uslov za učešće BiH na samitu, te je dodao da je uslov za dobijanje projekata energetska strategija, koja je na pragu usvajanja, te da je za grantove u zaštiti životne sredine uslov strategija koja je nedavno usvojena.

“Ali BiH je generalno dostigla limite u zaduživanju i zbog toga nema novih kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih kreditora. Otud grozničava potraga za novim izvorima kreditnih garancija, a jedna od njih su nove akcize. To je sva istina. To znači da naši projekti mogu proći, ali biće problem kreditnog zaduženja”, rekao je Šarović za “Nezavisne”.

Milorad Dodik, predsjednik RS, u nedjelju je na ATV-u izjavio da ga je visokopozicionirana osoba iz Kabineta Angele Merkel, njemačke kancelarke, obavijestila da bez zakona o akcizama nema ni projekata za BiH.

Reklama

“On je rekao da ukoliko nema sporazuma s MMFom Evropa ne može više da pomaže i rekao je da na ovom sastanaku koji se održava u Trstu neće biti podržan nijedan novi projekat za BiH ukoliko se ne usvoji zakon o akcizama. Mislim da to za sve predstavlja problem jer se zaustavljaju investicione aktivnosti”, rekao je Dodik.

Iz Delegacije EU su nam dali prilično neodređen odgovor, rekavši samo da je usvajanje zakona o akcizama od suštinskog značaja za stvaranje neophodnog fiskalnog prostora za finansiranje budućih investicija u BiH.

Konačna lista projekata, kako su nam precizirali, biće povezana s napretkom u provođenju reformskih mjera dogovorenih na prethodnim samitima, a koji se odnose na projekte povezivanja zemalja u regionu.

Iz Ambasade Njemačke su nam rekli da ne žele da komentarišu Dodikovu izjavu, a odgovor iz italijanske ambasade mismo dobili juče.

Sedam projekata vezano je za transportnu infrastrukturu.

U pitanju su dio koridora 5c u Hercegovini, dionica Mostar Počitelj, sekcija autoputa Zenica Sjever Žepče Jug, podsekcija Ponirak Donja Gračanica, zatim od tunela Zenica ka Donjoj Gračanici do ulaza u tunel Pečuj, te dionica Odžak Vukosavlje Podnovlje Rudanka Doboj Jug, odnosno puni profil autoputa između petlje Johovac i petlje Rudanka, kao i dio autoputa Tarčin Konjic, na južnom dijelu koridora 5c kroz Hercegovinu i dio koridora 5c koji se spaja na autoput Banjaluka Doboj. Sedmi projekat se odnosi na rekonstrukciju i modernizaciju luke Brčko.

Reklama

 

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu