FINANSIJE
Dug bankama raste, krediti najčešći za opštu potrošnju
BANJALUKA – Stanovnici RS bili su na kraju marta ove godine bankama dužni 2,655 milijardi maraka, što je za dva odsto ili oko 44 miliona više u odnosu na kraj 2016. godine.
Prema podacima iz najnovijeg izvještaja o stanju u bankarskom sektoru, koji je objavila Agencija za bankarstvo RS, na dugoročne kredite se odnosi 87 odsto, a na kratkoročne 13 odsto duga.
Građani su se najviše zaduživali za opštu potrošnju i na te zajmove se odnosi 1,935 milijardi KM. Zaduženost na osnovu te vrste kredita porasla je za 41,90 miliona u odnosu na kraj 2016. godine.
U kreditima za opštu potrošnju najveće učešće imaju nenamjenski gotovinski krediti, čija je vrijednost na kraju marta iznosila 1,665 milijardi, dok je dug na osnovu kartica i prekoračenja na računima bio 167,70 miliona KM. Podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da je stanovništvo za kupovinu robe široke potrošnje, automobila, hartija od vrijednosti i na osnovu lombardnih kredita na kraju marta bilo zaduženo 65,60 miliona KM.
– Ovi krediti imaju trend pada od devet odsto u odnosu na kraj 2016. godine – naveli su u Agenciji za bankarstvo.
Na ostale kredite za opštu potrošnju koji nemaju određenu namjenu otpada 36,70 miliona KM i oni bilježe rast od dva odsto u odnosu na kraj 2016. godine.
Na stambene kredite otpada 577,70 miliona KM i oni imaju stopu pada od tri odsto u odnosu na kraj decembra 2016. godine, kada su težili 576,50 miliona.
Kreditiranje za finansiranje obavljanja djelatnosti građana i dalje je relativno malo zastupljeno. Ovi zajmovi su na kraju marta težili 142 miliona KM i imaju blagi rast od jedan odsto u odnosu na kraj 2016. godine.
Ekonomski analitičar Goran Radivojac je rekao da će biti nastavljen trend rasta zaduženosti stanovništva, jer je društvo postalo potrošačko i vrlo rado prihvata ono što mu se nameće.
– To je potrošnja po bilo kom osnovu, na bilo koji način i pod bilo kojim uslovima. U posljednje vrijeme sve više je prisutno kartično plaćanje i zaduživanja za kupovinu robe široke potrošnje, pa čak i za hranu. Pojedina istraživanja pokazuju da se stanovnici rado zadužuju iako imaju dovoljno novca na računu. Ako bismo ušli u dublju analizu našli bismo i situaciju da ima i onih koji se zadužuju za isti iznos novca koji imaju na svom tekućem računu. Oni cijene da je to za njih dobra i povoljna pozicija, iako kamatna stopa i prateći troškovi ne govore u prilog tome. To je pogrešna percepcija – kazao je Radivojac i dodao da novac kao roba u svijesti stanovnika RS ne zauzima odgovarajuće mjesto.
Struktura plasiranih kredita
1,935 milijardi – opšta potrošnja
577,70 miliona – stambeni krediti
142 miliona – obavljanje djelatnosti
Namjena kredita za opštu potrošnju
1,665 milijardi – nenamjenski gotovinski krediti
112,19 miliona – prekoračenja na računima
58,04 miliona – kupovina robe široke potrošnje
55,55 miliona – kartice
55 miliona – kupovina hartija od vrijednosti
36,73 miliona – ostali krediti za opštu potrošnju
5,78 miliona – lombardni krediti
1,69 miliona – kupovina automobila
1,935 milijarde – ukupno
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca