FINANSIJE
Nove cijene cigareta ne samo u BiH nego i u cijelom regionu
SARAJEVO – Cigerete zbog akciza ne poskupljuju samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu.
Nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini skuplje za 10 do 20 feninga na snazi su ovih dana, a od ponedjeljka, 3. jula, nove cjenovnike izložit će proizvođači i distributeri u Srbiji.
U Sloveniji su 1. jula cigarete poskupjele drugi put u ovoj godini, dok će Crna Gora kasniti u odnosu na ostale, pa će nove cijene stupiti na snagu 1. avgusta.
Od 1. jula ove godine u BiH poskupjele su cigarete Fabrike duhana Sarajevo za 0,20 KM, dok se od 5. jula očekuje poskupljenje cigareta TDR-a.
Ranije je pojedinim svojim proizvodima cijene podigla kompanija Phillip Morris.
Prema novim cjenovnicima, zadovoljstvo pušenja najjeftinije će koštati 4 KM, kolika je cijena pojedinim vrstama cigareta FDS-a. Za manje od četiri marke jedino će se moći kupiti pakovanja od 18 cigareta.
Kao posljedica usklađivanja akciza po novom akciznom kalendaru, već od ponedjeljka, za 10 dinara poskupjet će u Srbiji kutije iz vranjske fabrike „British Americen Tobacco“, a krajem nedjelje stići će i nove cijene za cigarete iz niškog „Phillip Morrisa“.
U Sloveniji akcize na duhanske proizvode od 1. jula drugi put su povećane ove godine nakon prvog povećanja koje se dogodilo u februaru.
Za kutiju cigerata Slovenci moraju izdvojiti deset centi više, prema cjenovniku Tobačne Ljubljana, a toliko je poskupljenje iznosilo i početkom godine. Cijena kutije cigareta kreće se po novom od 3,40 do 4,10 eura.
Najavljeno poskupljene cigareta u Crnoj Gori zbog novih akciza od 30 centi umjesto od 1. jula stupiće na snagu 1. avgusta.
U januaru naredne godine u Crnoj Gori predviđeno je poskupljenje za još 40 centi, a u januaru 2019. za još 50 centi.
Iako su proizvođači u BiH poručili da naša zemlja trenutno ima najveće akcizno opterećenje na cigarete u regionu, očigledno da sve ex-yu zemlje vode agresivnu politiku povećanja akciza kako bi dostigle EU standard o visini minimalne akcize od 90 eura na 1.000 cigareta.
Ako se izuzme Slovenija, gdje su akcize sa najnovijim poskupljenjem dostigle visinu od 111 eura za 1.000 cigareta, najviše porezno opterećenje je u Bosni i Hercegovini gdje iznosi 74 eura, znatno više nego u Srbiji i Crnoj Gori gdje je 54 eura ili Makedoniji gdje iznosi 33 eura.
Neujednačenost u visini akcize uzrokuje šverc i podstiče crno tržište cigareta, pri čemu „stradaju“ zemlje, poput Bosne i Hercegovine, gdje je dinamika akciznog opterećenja daleko iznad onoga što potrošači mogu platiti.
Stoga su i razumljivi zahtjevi glavnih duhanskih igrača da BiH uspori tempo povećanja akciza već sa 1. junarom 2018. godine, kako bismo došli u ravnotežu sa zemljama u okruženju.
Da je BiH plodno tlo za šverc pokazuju i cijene cigareta, koje su u susjedstvu još uvijek jeftinije nego u BiH, te se krijumčarima itekako isplati dopremati ih iz Crne Gore ili Srbije i isporučivati na bh. crno tržište.
Na primjer, najmanja cijena za cigarete Lucky Strike u Srbiji je, preračunato u konvertibilne marke 3,90 KM, a zavisno od vrste penje se do 4,20 KM, dok je takvim cigaretama u BiH cijena 4,30 KM, odnosno 5,00 KM.
Procjenjuje se da je u BiH svaka treća cigareta kupljena ilegalno, zbog čega budžeti godišnje gube stotine miliona KM.
Izvor: Inidkator.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca