FINANSIJE

Presušuju krediti IRB RS

BANJALUKA – Sa plasiranih samo 30 miliona KM, od čega samo 16 miliona KM za privredu, u prvoj polovini ove giodine nastavljen je pad kreditne aktivnosti Investiciono razvojne banke Republike Srpske.

Objavljeno

5. jul 2017.

privrednik

irb rs IRB RS je plasirala ukupno 30,3 miliona kroz 315 zahtjeva, što je mnogo manje nego 2014. godine kada su kroz 1007 zahtjeva pozajmili i investirali 130,8 miliona KM.

Kada je u pitanju plasman preko finansijskih posrednika najveći iznos kredita ove godine IRB je plasirala preko Nove banke Banjaluka i to 15,7 miliona KM, a slijedi Sberbank Banjaluka sa 5,6 miliona KM, MF banka sa 2,7 miliona i NLB Razvojna banka sa 2,9 miliona KM.

Prošlu godinu banka je završila plasmanom oko 72 miliona KM po osnovu svih kreditnih linija, 2015. godine ovaj iznos bio znatno veći – 123,3 miliona KM.

U IRB-u danas nismo uspjeli da saznamo koliko sredstava je planirano za plasiranje u 2017. godini, dok je direktorica Snežana Vujnić bila nedostupna za komentar.

Ekonomisti kažu da je veliko pitanje s koliko novca IRB RS trenutno uopšte raspolaže jer je u prethodnom periodu i šakom i kapom dijelila milione KM koji su sada sporni za naplatu.

“IRB je trebalo da bude fond koji će pomoći malim i srednjim preduzećima kako bi se omogućilo novo zapošljavanje, ali i mladima da ostanu u RS. Manjkavost se pokazala kada je banka počela da se bavi direktnim finansiranjem i kada je postala poslovna banka. Došlo je do velikih plasmana koji su postali sporni u naplati. Pad plasmana je uzrokovan i kupovinom nenaplativih obveznica. To su obveznice na 15 godina koje je izdala Robna kuća “Boska” i plasman od skoro 20 miliona KM vezan za fabriku cijevi “Unis Derventa”, koja je u gubitku oko pola milijarde KM, kao i mogi drugi finansijski neopravdani plasmani”, kazao je za CAPITAL ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Reklama

Sve ovo potkrijepljeno je i činjenicom da je IRB RS prošlu godinu završila sa gubitkom od 83,8 miliona KM, nakon što je izvršila ispravku vrijednosti potraživanja od propalih „Bobar banke“ i „Banke Srpske“.

Prema Pavlovićevim riječima, IRB danas funkcioniše od sredstava koja su vezana za kupovinu stanova mladih i to je praktično fond koji sam sebe obnavlja otplatama kredita.

“Veliki kreditni odbor u kojem su sjedili predstavnici Vlade RS je rasformiran na zahtjev MMF-a, jer se pokazalo da to predstavlja sukob interesa, pošto je Vlada odlučivala o plasmanima fonda koji ima sasvim drugu zakonsku funkciju. I ona sredstva koja je dala Svjetska banka za podršku zapošljavanju, Vlada RS je iz IRB-a povukla za svoje tekuće finansijske potrebe. Za ovo, nažalost, niko ne odgovara”, zaključio je Pavlović.

Inače, Vlada RS je tek početkom aprila prošle godine napustila Veliki kreditni odbor IRB RS pod pristiskom Međunarodnog monetarnog fonda, a nadajući se novom aranžmanu.

Nekoliko mjeseci ranije ukinula je kreditnu liniju „Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada Srpske“ iz koje je, na osnovu ovog vrlo upitnog ekskluzivnog prava izvršne vlasti RS, odobreno 18 ugovora o zajmu vrijednosti od čak 54,8 miliona KM.

Najveći iznos iz ove kreditne linije dobili su „Putevi Republike Srpske“ i to 12,6 miliona maraka, banjalučka „Toplana“ 7,8 miliona KM, „Elektrokrajina“ Banjaluka šest miliona KM te „Alumina“ iz Zvornika i Klinički centar Banjaluka po pet miliona KM.

Reklama

Prema mišljenju ekonomista i bankara ovakva linija nikada nije ni trebala da bude uvedena jer je očito da je poslužila samo za finansiranje određenih preduzeća bliskih vlasti, ali i javnog sektora. Najveći broj zajmova su dobile zdravstvene ustanove, ali ova linija je bila više nego zanimljiva i privatnim kompanijama.

Istim pravilima ukinuta je i kreditna linija „Zajmovi za poljoprivredu i industriju prerade poljoprivrednih proizvoda“ iz koje je kroz 41 zajam odobreno ukupno 38,8 miliona KM. Najveći korisnik ovog zajma je bila ZP „Elektrokrajina Banjaluka“ koja je dobila šest miliona KM, te „Protivgradna zaštita Republike Srpske“ koja je „povukla“ pet miliona KM.

Izvor: Capital.ba

Slične teme:

Sledeći

Prosječna plata veća u Srpskoj nego u Federaciji

Ne propustite

Fond PIO RS ne odustaje od zahtjeva da FBiH isplaćuje penzije

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati