FINANSIJE
Presušuju krediti IRB RS
BANJALUKA – Sa plasiranih samo 30 miliona KM, od čega samo 16 miliona KM za privredu, u prvoj polovini ove giodine nastavljen je pad kreditne aktivnosti Investiciono razvojne banke Republike Srpske.
IRB RS je plasirala ukupno 30,3 miliona kroz 315 zahtjeva, što je mnogo manje nego 2014. godine kada su kroz 1007 zahtjeva pozajmili i investirali 130,8 miliona KM.
Kada je u pitanju plasman preko finansijskih posrednika najveći iznos kredita ove godine IRB je plasirala preko Nove banke Banjaluka i to 15,7 miliona KM, a slijedi Sberbank Banjaluka sa 5,6 miliona KM, MF banka sa 2,7 miliona i NLB Razvojna banka sa 2,9 miliona KM.
Prošlu godinu banka je završila plasmanom oko 72 miliona KM po osnovu svih kreditnih linija, 2015. godine ovaj iznos bio znatno veći – 123,3 miliona KM.
U IRB-u danas nismo uspjeli da saznamo koliko sredstava je planirano za plasiranje u 2017. godini, dok je direktorica Snežana Vujnić bila nedostupna za komentar.
Ekonomisti kažu da je veliko pitanje s koliko novca IRB RS trenutno uopšte raspolaže jer je u prethodnom periodu i šakom i kapom dijelila milione KM koji su sada sporni za naplatu.
“IRB je trebalo da bude fond koji će pomoći malim i srednjim preduzećima kako bi se omogućilo novo zapošljavanje, ali i mladima da ostanu u RS. Manjkavost se pokazala kada je banka počela da se bavi direktnim finansiranjem i kada je postala poslovna banka. Došlo je do velikih plasmana koji su postali sporni u naplati. Pad plasmana je uzrokovan i kupovinom nenaplativih obveznica. To su obveznice na 15 godina koje je izdala Robna kuća “Boska” i plasman od skoro 20 miliona KM vezan za fabriku cijevi “Unis Derventa”, koja je u gubitku oko pola milijarde KM, kao i mogi drugi finansijski neopravdani plasmani”, kazao je za CAPITAL ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Sve ovo potkrijepljeno je i činjenicom da je IRB RS prošlu godinu završila sa gubitkom od 83,8 miliona KM, nakon što je izvršila ispravku vrijednosti potraživanja od propalih „Bobar banke“ i „Banke Srpske“.
Prema Pavlovićevim riječima, IRB danas funkcioniše od sredstava koja su vezana za kupovinu stanova mladih i to je praktično fond koji sam sebe obnavlja otplatama kredita.
“Veliki kreditni odbor u kojem su sjedili predstavnici Vlade RS je rasformiran na zahtjev MMF-a, jer se pokazalo da to predstavlja sukob interesa, pošto je Vlada odlučivala o plasmanima fonda koji ima sasvim drugu zakonsku funkciju. I ona sredstva koja je dala Svjetska banka za podršku zapošljavanju, Vlada RS je iz IRB-a povukla za svoje tekuće finansijske potrebe. Za ovo, nažalost, niko ne odgovara”, zaključio je Pavlović.
Inače, Vlada RS je tek početkom aprila prošle godine napustila Veliki kreditni odbor IRB RS pod pristiskom Međunarodnog monetarnog fonda, a nadajući se novom aranžmanu.
Nekoliko mjeseci ranije ukinula je kreditnu liniju „Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada Srpske“ iz koje je, na osnovu ovog vrlo upitnog ekskluzivnog prava izvršne vlasti RS, odobreno 18 ugovora o zajmu vrijednosti od čak 54,8 miliona KM.
Najveći iznos iz ove kreditne linije dobili su „Putevi Republike Srpske“ i to 12,6 miliona maraka, banjalučka „Toplana“ 7,8 miliona KM, „Elektrokrajina“ Banjaluka šest miliona KM te „Alumina“ iz Zvornika i Klinički centar Banjaluka po pet miliona KM.
Prema mišljenju ekonomista i bankara ovakva linija nikada nije ni trebala da bude uvedena jer je očito da je poslužila samo za finansiranje određenih preduzeća bliskih vlasti, ali i javnog sektora. Najveći broj zajmova su dobile zdravstvene ustanove, ali ova linija je bila više nego zanimljiva i privatnim kompanijama.
Istim pravilima ukinuta je i kreditna linija „Zajmovi za poljoprivredu i industriju prerade poljoprivrednih proizvoda“ iz koje je kroz 41 zajam odobreno ukupno 38,8 miliona KM. Najveći korisnik ovog zajma je bila ZP „Elektrokrajina Banjaluka“ koja je dobila šest miliona KM, te „Protivgradna zaštita Republike Srpske“ koja je „povukla“ pet miliona KM.
Izvor: Capital.ba
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE2 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime



