INVESTICIJE
Projekti teški 120 miliona evra čekaju zeleno svjetlo
BANJALUKA, SARAJEVO – Sedam projekata vezanih za transportnu infrastrukturu, koje je BiH aplicirala za veliki predstojeći samit EU i zapadnog Balkana u Trstu, čekaju proces odobravanja i ukupno su vrijedni oko 120 miliona evra, potvrđeno je “Nezavisnim” u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH.

Svih sedam projekata nalazi se na teritoriji FBiH i Brčko distrikta.
“U Trstu će se naći projekti ispred BiH, aplicirani putem Investicionog fonda za zapadni Balkan. O tih sedam projekata će se razgovarati i na neki način biće donesena odluka o njihovoj sudbini. U dosadašnjem skriningu šest projekata je pozitivno ocjenjeno, a za jedan zasad nemamo povratnu informaciju”, rečeno nam je iz Ministarstva, uz napomenu da će bh. delegaciju predvoditi Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH.
Kako je istaknuto, uslov za te projekte je, između ostalog, i napredak u postizanju dogovora o željezničkoj transportnoj infrastrukturi između BiH i Hrvatske, na koridoru 5c.
“BiH je pokrenula tu proceduru, a Hrvatskoj je predloženo i da se do 4. avgusta održi sastanak po pitanju usaglašavanja tekstova sporazuma”, navedeno je u odgovoru.
Od pomenutih sedam projekata, dio koji do sada nije usaglašen odnosi se na dio koridora 5c u Hercegovini, dionica Mostar – Počitelj. Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva, taj dio trase ide od Mostara Jug tunelom Kvanj, preko Bune do Počitelja.
Vrijednost dionice iznosi 50,1 milion evra, a obuhvata puni profil autoputa sa mostovima i tunelima ukupne dužine 20,9 kilometara.
Kako nam je rečno, o finansijskoj konstrukciji pregovara se sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
Drugi projekat odnosi se na sekciju autoputa Zenica Sjever – Žepče Jug, podsekcija Ponirak – Donja Gračanica, takođe na koridoru 5c.
Ukupna dužina će, kako nam je rečeno, iznositi oko 2,8 kilometara, od čega 2,4 kilometra otpada na tunel sa dvije cijevi, punog profila autoputa sa pripadajućom signalizacijom.
Ukupna vrijednost ovog dijela projekta iznosila bi 19,44 miliona evra, a finansije će obezbijediti Evropska banka za obnovu i razvoj. Treći dio projekta je nastavak trase iz drugog projekta i ide od pomenutog tunela Zenica ka Donjoj Gračanici, do ulaza u tunel Pečuj. Dionica je dužine 1,8 kilometara, a ukupna vrijednost iznosila bi 9,63 miliona evra. I ovu dionicu bi finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj.
Četvrti projekat se takođe odnosi na dio koridora 5c, međutim ovaj dio se naslanja na autoput Banjaluka – Doboj, koji je u izgradnji, a kako je planirano, taj autoput će biti završen i pušten u saobraćaj do kraja ove godine.
Dionica Odžak – Vukosavlje – Podnovlje – Rudanka – Doboj Jug, odnosno puni profil autoputa između petlje Johovac i petlje Rudanka, dužine oko 15 kilometara, koštala bi ukupno 16,73 miliona evra, a sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj još se razgovara o zatvaranju finanijske konstrukcije. Kako nam je objašnjeno, detaljan dizajn projekta je završen, uključujući i studiju izvodljivosti i ekološku dozvolu.
Dio autoputa Tarčin – Konjic, na južnom dijelu koridora 5c kroz Hercegovinu, imao bi dužinu 4,9 kilometara punog profila autoputa, a Evropska investiciona banka bi ga finansirala sa 12,04 miliona evra. Na sekciji se nalaze i dva mosta, koja su dio ukupnog projekta.
Sljedeća dionica, koja se nastavlja do Ivana, imala bi dužinu dva kilometra, koštala bi 11,7 miliona evra, a finansirala bi je Evropska banka za obnovu i razvoj.
Osim ovih cestovnih projekata, predviđen je i projekat rekonstrukcije i modernizacije luke Brčko, prva faza, koju bi finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj. Cijena bi bila 3,37 miliona evra, a ugovor o pozajmici potpisan je 22. decembra 2016. godine.
“U zavisnosti od potpisivanja pozajmice i granta, javne nabavke će biti sprovedene kroz različite lotove uz fleksibilne vremenske okvire. U drugom kvartalu 2017. očekuje se nabavka dizalica i tehnička pomoć u vezi sa komunikacionom opremom i vidljivošću, dok bi radovi počeli u četvrtom kvartalu”, istaknuto je iz Ministarstva.
Na naše pitanje zašto nema projekata iz Republike Srpske, odgovorili su nam da je petlja Johovac – Rudanka na teritoriji tog entiteta.
“Kriterijumi za odobravanje projekata su bili da saobraćajnica mora biti na osnovnoj i sveobuhvatnoj mreži, kako bi aplikacija uopšte mogla da bude razmatrana. Svi projekti koji su kandidirani od strane oba entiteta, a koji su imali potreban stepen zrelosti, kandidirani su u posljednjem pozivu”, objasnili su iz Ministarstva.
Izvor: Nezavisne
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI10 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Miškovićev „Ananas“ ulazi na tržište BiH
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Prodaja tornjeva „napuhala“ dobit banjalučkog m:tela