FINANSIJE
Štednja u RS porasla za 174 odsto, građani u bankama drže više od dvije milijarde KM
BANJALUKA – Štednja građana u bankama u Republici Srpskoj za nepunih devet godina porasla je za čak 174 odsto i trenutno iznosi 2,11 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS objavljeni u kvartalnom izvještaju.
Od kraja prošle do kraja marta ove godine zabilježen je novi rast od četiri odsto, ili za 79,3 miliona KM ako se računa u novcu.
Prema strukturi, skoro četiri petine novca su oročene, dok je ostatak štednja po viđenju, a koja nije uslovljena vrstom uloga i koja je klijentu stalno dostupna.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, kaže kako je u pitanju makroekonomski proces koji je na ovom prostoru trebalo da se desi mnogo ranije.
“U svim normalnim ekonomijama banke posluju tako što prikupljaju veliki broj malih depozita od građana i odobravaju manji broj većih kredita u privredi. U tim državama, od 70 do 80 odsto izvora depozita je stanovništvo, a BiH je bila izuzetak, što je bila posljedica nekog ranijeg perioda”, kaže on.
Taj period je, objašnjava, bio kada su strane banke kupile domaće i kada se pojavilo dosta likvidnih sredstava, a RS je prodala “Telekom” i u tom trenutku novac od prodaje držala kod banaka.
“U 2008. godini imali smo samo jednu trećinu depozita koje su kod banaka držali građani, što je nenormalno, jer je i u Srbiji i Hrvatskoj taj procenat bio između 60 i 70 odsto. Tek prije godinu dana u RS učešće depozita građana u ukupnim depozitima popelo se na 50 odsto. To je makroekonomski trend normalizacije nečega što je trebalo da se desi mnogo ranije. Očekujem da se taj trend rasta nastavi budući da je suština bankarskog sektora preuzimanje rizika i ročne transformacije. Ovo se teško može objasniti bilo čim osim da smo imali nenormalnu situaciju”, kaže Đogo.
U Agenciji za bankarstvo RS navode kako je povoljnija ročna struktura štednje, odnosno znatno veće učešće oročene štednje u ukupnoj štednji rezultat povjerenja građana u banke.
Smatraju kako tome u značajnoj mjeri doprinosi supervizija banaka i osiguranje depozita, koji u osnovi imaju za cilj stabilan bankarski sektor i zaštitu deponenata.
“Trend rasta depozita građana je i dalje prisutan, a u okviru istih štednja građana je, takođe, zabilježila rast u odnosu na stanje s krajem prethodne godine. Na nivou bankarskog sektora iskazan je pozitivan finansijski rezultat i na osnovu svega može se zaključiti da je bankarski sektor u cjelini stabilan i adekvatno kapitalizovan, a likvidnost i profitabilnost su na zadovoljavajućem nivou”, navodi se u zaključku Agencije.
U izvještaju se navodi kako je došlo do blagog povećanja odobrenih kredita za građane, te da je kreditna zaduženost po stanovniku 2.183 marke.
Banke su za prva tri mjeseca ostvarile ukupni prihod od 130 miliona maraka, a što je u odnosu na isti period prošle godine više za 11 odsto, dok su paralelno s tim smanjili rashode za deset odsto ili za oko deset miliona maraka.
Sedam banaka je iskazalo nerevidiranu dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 45 miliona maraka, a negativan finansijski rezultat je iskazala samo jedna banka i to u iznosu od 395.000 KM.
Neto dobit iskazana je u iznosu od 40,8 miliona maraka i veća je za duplo u odnosu na kraj prvog kvartala 2016. godine.
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca