Connect with us

FINANSIJE

Porezi pune kasu ubrzanim tempom

BANJALUKA – Poreska uprava RS ove godine bilježi rast prikupljenih javnih prihoda, a do povećanja je došlo u gotovo svim segmentima, što ekonomisti ocjenjuju značajnim iskorakom s obzirom na stanje u privredi i kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji.

Objavljeno

 


poreska upravaNa račun javnih prihoda RS u prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 1,350 milijardi KM, što je za 96,8 miliona ili osam odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Od direktnih poreza ubrano je 290 miliona KM ili devet odsto više na godišnjem nivou.

– Na to je uticalo značajno povećanje naplate poreza na dohodak, ali i na dobit i nepokretnosti. Najveći rast kod direktnih poreza ostvaren je kod poreza na dohodak od kojeg je prikupljeno 135,3 miliona KM ili za 11,6 miliona više. Prikupljeni iznos od poreza na dobiti porastao je za 7,2 miliona, a od poreza na nepokretnost za oko četiri miliona KM – istakli su u Poreskoj upravi.

Prihodi fondova socijalnog osiguranja u prvih sedam mjeseci 2017. iznosili su 828,4 miliona KM i povećani su za 63,3 miliona ili osam procenata u odnosu na isti period 2016. godine.

– Na osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje naplaćeno je 455,3 miliona KM, što je za 26,4 miliona više na godišnjem nivou, dok je za doprinose za zdravstveno osiguranje naplaćeno 312,3 miliona i ti prihodi su porasli za 32,9 miliona KM. Prihodi od doprinosa za Fond dječije zaštite i Fond za zapošljavanje porasli su po sedam procenata, a za Fond za zapošljavanje lica sa invaliditetom 17 odsto – navode u Poreskoj upravi i dodaju da je ostvaren i rast prihoda od taksi i naknada, kazni i naknada za priređivanje igara na sreću.

Ekonomista Goran Radivojac ističe da rast prihoda od poreza od osam odsto nije zanemarljiv.

– To čak predstavlja izuzetan rezultat ako se uzmu u obzir trenutno stanje domaćih budžeta i finansijskog sistema i fiskalna opterećenja. Povećanje od osam odsto znači da se privrednici ponašaju socijalno odgovorno i plaćaju poreze za razliku od zdravstvenog sektora koji ne plaća doprinose. Privreda pokazuje žilavost za razliku od javnog sektora koji potpuno izmiče kontroli. Da nema ljudi iz privrede, koji se ponašaju odgovorno, ne znam gdje bi stigli. Zbog toga privreda i Poreska uprava zaslužuju pohvale za odgovoran rad, javni sektor velike kritike – rekao je Radivojac i dodao da će izostanak uplate doprinosa u zdravstvenom sektoru stvoriti akutne probleme za pet do deset godina.

Reklama

Manji prihodi zabilježeni su kod koncesionih naknada i podbacili su za 9,6 miliona maraka, a u Poreskoj upravi to obrazlažu izmjenom zakonske regulative.

 

Solidarnost

U Poreskoj upravi navode da su na osnovu zaostalih obaveza za indirektne poreze i doprinose za Fond solidarnosti u prvih sedam mjeseci ove godine naplatili 4,7 miliona, što je manje za 5,5 miliona maraka na godišnjem nivou.

– Na to je uticalo stupanje na snagu Zakona o prestanku važenja zakona o posebnom doprinosu za solidarnost, koji je u primjeni od 1. januara 2017. godine – istakli su u Poreskoj upravi.

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu