FINANSIJE
Strane kovanice teško zamijeniti u BiH
BANJALUKA, SARAJEVO – Brojni građani koji su se ovih dana vratili sa godišnjih odmora iz stranih zemalja u džepovima su donijeli hrpu metalnog novca kojeg nemaju gdje da razmijene jer mjenjačnice i banke u zemlji ga ne primaju i samim tim ne mijenjaju.
Banjalučanka Danijela R. od kad se prije nekoliko dana vratila sa Hrvatskog primorja bezuspješno pokušava da zamijeni stotinak kuna u kovanicama.
“Da sam znala da će mi ovdje biti beskoristan, novac bih potrošila još tamo. Ovako mi samo preostaje da ga sačuvam do naredne godine kada ponovo budem išla na ljetovanje”, kazala je ona.
Da se sitni kovani novac nema gdje zamijeniti, uvjerili smo se i sami tako što smo telefonski u svojstvu građana zatražili pomoć po ovom pitanju.
“Ne, ne primamo kovanice. Pokušajte u mjenjačnici”, kazali su u jednoj banci u Banjaluci. Međutim, ni u mjenjačnici nismo imali više sreće.
“Ne, ništa gvozdeno ne primamo”, kazali su nam u jednoj od njih, koja se nalazi u centru grada.
Ipak, upornost se na kraju koliko-toliko isplatila pa smo uspjeli pronaći jednu mjenjačnicu koja uzima metalne kune, ali za jednu marku ih je potrebno izdvojiti pet, dok je prema jučerašnjoj zvaničnoj kursnoj listi jedna marka vrijedila 3,8 kuna.
Slična situacija je i u Sarajevu, gdje je samo jedna banka pristala da nam razmijeni siću, dok su nas sve ostale koje smo kontaktirali odbile.
Iz više tamošnjih mjenjačnica nam je poručeno da odustanemo od onog za čim tragamo jer se nijedna ne bavi razmjenom stranog sitnog novca.
Iz odgovora na ova pitanja koja smo dobili od Centralne banke BiH može se zaključiti kako banke mogu, ali i ne moraju da vrše zamjenu stranog kovanog novca, kojeg inače ni oni ne preuzimaju od banaka.
“Različito postupanje banaka uslovljeno je njihovim mogućnostima da strani kovani novac koji zaprime mogu zamijeniti ili prodati u inostranstvu sopstvenim kanalima, da li imaju kapacitete (smještaj u trezorima, transport kovanog novca u BiH i prema inostranstvu i sl.) za fizičko manipulisanje stranim kovanim novcem koje je zahtjevno, a pogotovo ograničavajuće kod transporta novca, kao i da ekonomski opravdaju troškove koje imaju u postupanju sa stranim kovanim novcem”, kažu u Centralnoj banci BiH.
Ipak, kažu kako propisi Centralne banke formalno ne ograničavaju komercijalne banke da kod mjenjačkih poslova izvrše zamjenu kovanog novca evra, kao i da kod isplata po osnovu zamjene KM za evro isplaćuju kovani novac evra.
Marko Đogo, ekonomista i stučnjak u oblasti bankarstva, kaže kako su banke akcionarska društva koja posluju radi ostvarivanja dobiti i njihovo je da same sebe odrede djelatnost i čime žele da se bave, a čime ne.
“Problem sa stranim sitnim novcem je taj što se radi o malim iznosima i teško je kroz provizije koje se primjenjuju za veće iznose pokriti troškove koje bi banke imale kada bi prihvatale taj novac”, kaže on.
Dodaje kako bi ove poslove prije svega trebalo da preuzmu mjenjačnice, ali da se to ne dešava.
“Kod nas je jako nerazvijen sektor mjenjačnica. Svugdje u svijetu gdje je turizam razvijen to su zasebne finansijske institucije koje bi u suštini trebalo da primaju strani sitni novac jer bi trebalo da rade sa svim apoenima. Kod banaka je po definiciji osnovna djelatnost primanje depozita i davanje kredita, a konverzija je samo jedan dodatni posao i izvor prihoda koji ne bi smio da bude dominantan i može da iznosi svega nekoliko procenata od ukupnog prihoda banke. Banke nisu postavljene kao neko ko bi trebalo da bude zainteresovan za to, a mjenjačnice koje bi trebalo da budu zainteresovane za takav posao kod nas su nerazvijene jer je i turizam slabo razvijen pa djelatnost konverzije uglavnom vrše banke”, zaključio je Đogo.
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca