FINANSIJE
Arapske valute nepoželjne u bankama BiH
SARAJEVO – Iako je u BiH samo u prvih sedam mjeseci ove godine pristiglo više od 40.000 državljana iz arapskih zemalja, od kojih mnogi ovdje pokreću privatne biznise i kupuju kuće, bilo koja arapska valuta u BiH je bezvrijedna, jer nijedna banka ne želi da je zamijeni.
Drugim riječima, s novcem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta ili Saudijske Arabije, na primjer, možete se samo “slikati”, ukoliko ga pokušate staviti u opticaj ili njime trgovati.
Ako bismo primijenili najjednostavniji matematički zbir, pa na nekih 50.000 Arapa, koliko ih je u svakom trenutku u BiH, uzeli neki minimalni budžetski prosjek po porodici od oko desetak hiljada eura u protuvrijednosti domicilne valute, iz svega proizlazi da u svakom trenutku u BiH stoji neiskorišteno oko pola miliona evra, koje je nemoguće staviti u opticaj.
Cijela priča se otvorila nakon jednog nedavnog događaja na graničnom prelazu Brod.
Naime, državljanin UAE, inicijala S.S.O.A.A. (30), 20. septembra pokušao je iz BiH da iznese oko 21.000 eura te oko 61.000 dirhama (valuta UAE), koje mu je Granična policija (GP) oduzela, jer novac nije prijavljen prilikom ulaska u zemlju.
Kako saznajemo, ovaj je državljanin UAE doputovao iz Zagreba u Sarajevo kako bi kupio farmu pilića.
Nije poznato da li je u tome uspio, no pripadnici GP oduzeli su mu novac u povratku te ga predali Republičkom deviznom inspektoratu na dalje postupanje, a cijeli slučaj dospio je na Sud u Derventi.
No, tek tada nastupa zaplet, budući da Republički devizni inspektorat ovaj novac nije uspio da položi na privremeni račun, niti da ga konvertuje, jer to ne želi nijedna komercijalna banka, već su ga morali “fizički” položiti u sef dok sud u Derventi ne odluči šta i kako dalje.
U nekim najluđim i najnepogodnijim scenarijima, nije isključena mogućnost ni njegovog spaljivanja.
Naša saznanja je potvrdila i Zorica Cvijanović, direktorica Republičkog deviznog inspektorata, koja pojašnjava da je rasprava na sudu u Derventi bila u ponedjeljak te da očekuju konačnu odluku.
“Kontaktirali smo sa svim bankama, nijedna ne prima valutu dirham, jer nije konvertibilna. Konvertibilne su one valute koje se nalaze na kursnoj listi. U Sparkasse banci u Sarajevu su rekli da postoje zahtjevi klijenata za zamjenu te valute, ali ne postoje tehničke mogućnosti. Mi sada čekamo konačnu odluku suda, a novac je položen u sef, jer nije bilo moguće da ga položimo na privremeni račun Deviznog inspektorata”, pojašnjava Cvijanovićeva.
Cijela priča je intrigantnija tim prije jer se u bh. društvu vode burne rasprave za i protiv ulaska Arapa i arapskog kapitala u BiH, no, očito nijednoj banci, iz njima poznatih razloga, nije interesentan njihov novac. Stvar je čudna i za ekonomskog eksperta Marka Đogu, profesora na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, koji pojašnjava da komercijalne banke imaju pravo, ukoliko žele, da konvertuju neku od valuta iz arapskih zemalja, ali one to očito ne žele, te kako kaže, postavlja se pitanje zašto.
“To jeste malo čudna situacija. Komercijalne banke su akcionarska društva i one se ne obavezuju da obavljaju transakcije koje im nisu isplative. Međutim, čudi me da nijedna banka ne želi da prigrabi taj tržišni kolač i potencijal od desetina hiljada Arapa koji su ovdje došli”,kaže Đogo.
No, on vjeruje da će se i ovo uskoro promijeniti.
“Ja zaista očekujem da će neka banka prepoznati taj potencijal i da će se i valute iz arapskih zemalja uskoro naći na kursnim listama”, zaključuje Đogo.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca