FINANSIJE

Alumina ostala bez kredita

ZVORNIK – Unikredit banka iznenada je odustala od kreditiranja “Alumine” sa kojom je imala ugovorene aranžmane vrijedne oko četiri miliona KM, što je zvorničkoj kompaniji otežalo dovršenje započete izgradnje dva pogona.

Objavljeno

9. oktobar 2017.

privrednik

alumina zvornik

“Iako “Alumina” godinama sarađuje sa Unikredit bankom, ona je čim je preduzeću blokiran račun i nakon isteklih rokova prestala da obnavlja ugovore i da plasira sredstva na osnovu kredita. Novih kredita nema iako je “Alumina” vratila sve rate”, kaže sagovornik “Glasa Srpske” upućen u dešavanja u “Alumini”.

Menadžment “Alumine” je zbog duge i dobre saradnje insistirao da oko 1.400 njenih radnika primaju platu i da putem Unikredit banke posluju i sa dobavljačima.

“Kada je blokiran račun “Alumine”, iako je predstavnicima banke predočena apelacija uložena Ustavnom sudu BiH i privremena mjera koju je taj sud donio u korist “Alumine”, to nije bilo dovoljno da spriječi raskid saradnje. Preko računa “Alumine” u toj banci obavljen je promet veći od 500 miliona maraka. Zato je nevjerovatno da banka, koja je prošle godine od “Alumine” zaradila tri miliona evra, nije bila spremna na blagi rizik i da nastavi saradnju. Račun je ubrzo deblokiran i “Alumina” je nastavila sa normalnim poslovanjem, što je dokaz da je rizik za banku bio veoma nizak”, rekao je sagovornik lista.

Problemima za “Aluminu” tu nije bio kraj, jer su dobavljači koji su im davali robu na poček odjednom tražili avansno plaćanje.

“To je u finansiranju “Alumine” stvorilo rupu od oko deset miliona maraka, ali ona i dalje uspješno radi. Prije neki dan platili su devet miliona maraka u jednom danu za plate, topli obrok i gas”, istakao je sagovornik Glasa Srpske.

Račun “Alumine” bio je blokiran od 12. do 26. aprila na zahtjev “Pavgorda”, koji je na taj način pokušao da namiri potraživanje koje je litvanska Ukio banka imala na osnovu kredita datih od 2003. do 2011. godine povezanim litvanskim preduzećima koja su kao i “Alumina” poslovala u sastavu Fabrike glinice “Birač” u kojoj je pokrenut stečaj.

Reklama

Ustavni sud BiH je na osnovu apelacije “Alumine” donio privremenu mjeru kojom je naloženo Osnovnom sudu u Zvorniku da ne sprovodi postupak izvršenja koji je pokrenula firma “Pavgord” iz Foče. Definitivna odluka Ustavnog suda o tome trebalo je da bude donesena u septembru, ali ta apelacija se još nije našla na dnevnom redu sjednica.

Lobiranja

Apelacija koju je “Alumina” podnijela Ustavnom sudu BiH nije se našla na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda u septembru niti će biti u oktobru jer su posrijedi lobiranja u vezi sa donošenjem te odluke.

Pravni zastupnik “Alumine” Vladimir Milošević kaže da će, ako Ustavni sud usvoji apelaciju kojom se traži poništenje odluke kojom je fočanska firma “Pavgord” uvedena u izvršni postupak protiv “Alumine”, to biti kraj svim potraživanjima od Fabrike glinice “Birač” i “Alumine” koji su imali Ukio banka i “Pavgord”.

“Čim takva odluka bude donesena, “Alumina” će zatražiti nadoknadu višemilionske štete nanesene blokadom računa”, rekao je Milošević.

Reklama

Glas Srpske

Slične teme:

Sledeći

Zajmovi do 100.000 dolara za firme koje sarađuju sa dijasporom

Ne propustite

Rekordna naplata prihoda u Srpskoj

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati