FINANSIJE
Javni dug Srpske raste brže od BDP
BANJALUKA – Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prvu polovinu 2017. godine, koji nije predstavila Glavna služba za reviziju na posljednjem zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske, ukazuje na vrtoglavi rast zaduživanja i javne potrošnje, ali sa druge strane, i blagi rast naplate prihoda koji nije u stanju pratiti ovaj trend zaduživanja.
Samo isplata penzija u prvoj polovini 2017. godine subvencionisana je u iznosu od gotovo 115 miliona KM, a do kraja godine se očekuje da taj iznos premaši cifru od 226 miliona, koliko je iz budžeta Republike Srpske izdvojeno u 2016. godini.
Napominjemo da je npr. 2007. godine transfer iz budžeta za Fond PIO iznosio 152 miliona KM, što je manje za gotovo 80 miliona od onog što se očekuje do kraja 2017. godine.
Istovremeno, doprinosi za socijalno osiguranje su rasli za 4,32% u odnosu na isti period prošle godine, a redovni prihodi sa doprinosima za PIO porasli su za samo 2,84% ili za nešto manje od 35 miliona KM.
Na ime otplate javnog duga sa kamatom u 2017. godini samo iz budžeta Republike Srpske biće izdvojeno gotovo 840 miliona KM ili za 130 miliona više nego što je plaćeno u 2016. godini, navedeno je u zvaničnom izvještaju Vlade Republike Srpske.
Takođe, u izvještaju je ukazano da povećanje prihoda za penzijsko-invalidsko osiguranje u prvih pola godine za oko 35 miliona i procijenjeno povećanje od oko 70 miliona za čitavu tekuću godinu ne može ni iz bliza biti dovoljno da pokrije povećanje otplate duga koji će ove godine biti veći za 130 miliona KM u odnosu na 2016. godinu.
Prilivi od zaduženja u prvih šest mjeseci iznose 207 miliona KM, od toga oko 138 miliona je ostvareno po osnovu realizacije emisija dugoročnih obaveznica Republike Srpske, gotovo 20 miliona po osnovu trezorskih zapisa te 50 miliona KM po osnovu dugoročnih kredintnih zaduženja kod domaćih banaka.
Posebno alarmantan podatak je udio redovnih prihoda koja se odvajaju za otplatu duga u odnosu na ukupno ostvarene prihode. Dok je na otplatu duga u 2007. godini odlazilo svega 11,6% redovnih prihoda, u prvoj polovini 2017. taj udio je rapidno narastao na oko 46% sa trendom rasta do kraja godine na 49%.
Međutim, u 2018. godini za otplatu duga biće neophodno 59,3% redovnih prihoda, odnosno rekordnih 1,02 milijarde KM.
Makroekonomski pokazatelji rasta BDP-a i javnog duga takođe nisu ohrabrujući. U periodu od 2007. – 2016. godine BDP u Republici Srpskoj je rastao za 29,6%, odnosno za 2,17 milijardi KM, dok je javni dug rastao za 79,3% ili 2,39 milijardi KM. To nam govori da je BDP prosječno imao rast po stopi od 3,3% godišnje, a da je javni dug rastao po prosječnoj stopi od 8,8% godišnje.
U istom periodu rast BDP-a u FBiH odvijao se po stopi od 41,4%, a javni dug je povećan za samo 18,8% ili 1,04 milijarde KM. Takođe, učešće javnog duga u BDP-u Republike Srpske je sa 41,5% povećano na 57,1%, dok je u FBiH učešće javnog duga u BDP-u sa 39,2% smanjeno na 32,9%, podaci su iz objavljenih zvaničnih dokumenata Savjeta ministara i Vlade Republike Srpske.
Izvor: BN
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca