FINANSIJE
Kašnjenje aranžmana s MMF-om ruši rejting BiH
BANJALUKA, SARAJEVO – Kreditni rejting BiH mogao bi se dodatno pogoršati ako uskoro ne dođe do nastavka aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), istaknuto je u Ekonomskom izvještaju o napretku Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku, u dijelu koji se odnosi na BiH.
Ističući da je trenutni rejting BiH „B“ Agencije „Standard&Poor’s“ sa stabilnim izgledima, upozoravaju da bi se to u slučaju nerealizacije aranžmana moglo pogoršati.
„Dalja kašnjenja u ispunjavanju uslova za isplatu naredne tranše MMF-a mogla bi pogoršati procjenu Agencije za zemlju“, navedeno je u izvještaju.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, saglasan je sa ocjenom Komisije da bi moglo doći do pada rejtinga ako ne prođe druga tranša produženog aranžmana s MMF-om.
„Čak ni kritičari aranžmana ne poriču da samo potpisivanje garantuje određenu stabilnost koja posljedično dovodi do poboljšanja kreditnog rejtinga“, navodi on.
U Komisiji takođe upozoravaju da su tri najveća strana kreditora BiH Svjetska banka, koja drži 22 odsto ukupnog duga u stranoj valuti, zatim Evropska investiciona banka, koja drži 19 procenata, te MMF sa 12 odsto ukupnog stranog javnog duga BiH. Dodaju da je ukupni javni dug smanjen za otprilike jedan odsto, te sada iznosi 39 odsto. Oko 16 odsto duga je denomirano u konvertibilnim markama, dok je ostatak u stranim valutama.
Ističu da je potrošnja na zapošljavanje u javnom sektoru u BiH smanjena za 0,1 odsto poređeno s trećim kvartalom prošle godine, ali je zato, kako upozoravaju, došlo do povećanja potrošnje u javnom sektoru za 0,4 odsto.
„Još ne raspolažemo pouzdanim podacima u vezi sa javnim investicijama, ali indirektni dokazi sugerišu da će potrošnja na investicije biti manja nego planirana, dijelom zbog političke stagnacije, a dijelom zbog kašnjenja u finansiranju i implementaciji“, naveli su oni.
Ti podaci, kako ističu, mogli bi dovesti do toga da bi svi nivoi vlasti mogli registrovati manje uštede u javnoj potrošnji.
Kada se radi o zaduživanju države, entiteta, kantona i opština, u izvještaju ističu da je nivo pozajmica za javni sektor nešto porastao u odnosu na početak godine, ali je smanjen za sedam odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti kvartal prošle godine. U prvom kvartalu, pozajmice javnom sektoru bile su manje za 13 odsto u odnosu na isti period lani.
Kada se radi o direktnim stranim investicijama, one su povećane za oko 2,6 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod sredinom godine, a tri zemlja sa najvećim nivoom zadržane dobiti su Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija.
Kada se radi o ekonomskom rastu, u Evropskoj komisiji upozoravaju da je došlo do smanjenja. Naime, kako ističu, stvarna dodana vrijednost veća je za 1,6 odsto u odnosu na isti period lani, ali je zato prošle godine on iznosio skoro tri odsto.
„Manji rast objašnjava se lošim vremenskim uslovima za poljoprivredu, ali i manjim javnim investicijama“, navedeno je u dokumentu.
Zaposlenost je povećana za 2,7 odsto u julu, što je nešto manje u odnosu na povećanje od četiri odsto godinu dana ranije.
Grabovac ističe da je još rano za konačnu ocjenu o uspješnosti sprovođenja ekonomskih reformi.
„Najpouzdaniji indikator uspješnosti reformi biće rast bruto domaćeg proizvoda, koji postoji, ali još nije dovoljan. Napretka ima, ali još to nije dovoljno“, zaključuje on.
Tri najveća kreditora BiH u stranoj valuti
22 odsto Svjetska banka
19 odsto Evropska investiciona banka
12 odsto MMF
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca