FINANSIJE
Nemar diplomata blokira put štedišama do novca
BANJA LUKA – Hiljade deviznih štediša iz BiH kojima je novac ostao zarobljen u Invest banci Beograd strahuju da bi zbog nemara zaposlenih u Ministarstvu spoljnih poslova BiH mogli ostati bez ušteđevine na koju čekaju duže od dvije decenije.
Problem je nastao što Uprava za javni dug Srbije još nije obaviještena da je Savjet ministara BiH donio odluku o utvrđivanju prava na isplatu devizne štednje koja podrazumijeva izdavanje potvrde nadležnog entitetskog organa. Iako je iz Ministarstva finansija i trezora BiH još prije mjesec putem Ministarstva inostranih poslova BiH upućen dopis, Uprava za javni dug Srbije ga još nije dobila zbog čega nema ni potrebne informacije.
Građani koji su štednju imali u filijalama Invest banke na teritoriji FBiH počeli su predavati zahtjeve za potvrde da nisu ostvarili svoje pravo na povrat štednje Finansijsko-informacionoj agenciji (FIA), dok u Srpskoj od marta ove godine takve potvrde izdaje Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF). Za građane koji su štednju imali u bankama na teritoriji Srbije potvrde izdaje Ministarstvo finansija i trezora BiH na osnovu odluke Savjeta ministara od 30. avgusta 2017. godine.
Štediše koje su već počele da predaju potvrde u Srbiji kažu da im je u Upravi za javni dug Srbije rečeno da ih niko iz Ministarstva finansija i trezora BiH nije obavijestio o tome da postoji odluka niti kakva potvrda je za njih validna.
– Rekli su nam da ne mogu biti sigurni ni da li će te potvrde biti i prihvaćene kao relevantan dokaz o štednji – kaže jedan od štediša.
Štediše upozoravaju da im je svaki dan dragocjen jer je krajnji rok da predaju potvrde za povrat stare devizne štednje mart 2018. godine.
U Ministarstvu finansija Srbije potvrdili su da iz BiH još nisu dobili zvanični dopis o tome koja institucija je određena za izdavanje navedenih potvrda.
– Dok ne dobijemo zvanični dopis nijedna potvrda nije relevantna. Ta informacija, čim je dobijemo, biće objavljena na internet stranici Uprave za javni dug – naveli su u Ministarstvu finansija Srbije.
Njihov stav potvrđuje i činjenica da na internet stranici Uprave za javni dug još nema nikakvog obavještenja o tome.
U kabinetu ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevande kažu da su obavili svoj dio posla.
– Ministarstvo finansija i trezora uputilo je 27. septembra dopis Ministarstvu inostranih poslova BiH u kome zahtijeva da diplomatskim putem u Srbiju pošalju dopis i odluku Savjeta ministara čiji sastavni dio je i potvrda o štednji – rekli su Bevandinom u kabinetu i dodali da će provjeriti da li je Ministarstvo inostranih poslova dostavilo dopis nadležnim organima Srbije.
Portparol Ministarstva inostranih poslova BiH Nebojša Regoje kaže da su 10. oktobra dopis poslali putem ambasade BiH u Beogradu.
– O pomenutoj odluci, u skladu sa uobičajenom diplomatskom praksom, zvaničnom diplomatskom notom putem ambasade BiH obavijestili smo Ministarstvo inostranih poslova Srbije – naveo je Regoje.
Nepoznato je, međutim, zašto je Ministarstvo inostranih poslova BiH poslalo dopis ambasadi u Beogradu tek 10. oktobra iako im je iz Ministarstva finansija i trezora upućen još 27. septembra.
Ambasador BiH u Beogradu Lazar Mirkić kaže da je dobio dopis i da ga je odmah proslijedio Ministarstvu inostranih poslova Srbije.
– Takve note prosljeđujem odmah, dan za dan. Sva pošta ide putem Ministarstva inostranih poslova Srbije koju oni zatim distribuišu na različite adrese. Vjerujem da je pitanje dana ili sata kada će taj dopis biti u Upravi za javni dug Ministarstva finansija Srbije – rekao je Mirkić.
Novac će biti isplaćivan na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava, koja je donesena u julu 2014. godine. Tom presudom Srbiji je naloženo da od avgusta 2018. godine počne isplatu štedišama na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Oni moraju namiriti sve građane koji su imali štednju u Invest banci koja je poslovala na teritoriji bivše Jugoslavije. Visina depozita koji su položeni do 27. aprila 1992. godine iznosi oko 310 miliona evra, a u taj iznos uračunata je i kamata do 2016. godine.
Klirinški dug
Slična situacija dogodila se i prilikom procesa koji je prethodio isplati 125 miliona dolara ruskog duga BiH.
Isplata je bila blokirana jer nota koju je uputilo Ministarstvo inostranih poslova BiH ni nakon deset dana nije bila stigla ruskom Ministarstvu finansija. Ostalo je nepoznato zašto je nota, koju je Ministarstvo finansija i trezora proslijedilo Ministarstvu inostranih poslova, a ono ambasadi BiH u Moskvi, toliko dugo stajalo u ambasadi. Nadležni su reagovali tek nakon objavljivanja teksta o tome u “Glasu Srpske.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca