Connect with us

FINANSIJE

Uskoro veće zarade od prodaje vaučera

BANJALUKA – Uskoro će vlasnik akcija Zepter fonda koji je njima trgovao po 9 maraka, moći da traži da ga Fond isplati po 16. Novi zakon obavezao je investicione fondove da se otvore i isplate akcionare po neto vrijednosti imovine, koja je znatno veća od tržišne cijene akcija na berzi.

Objavljeno

 


To znači da vlasnik 20 akcija Kristal fonda koji je mogao da ih proda za 70, sada će moći od fonda da traži 140. Ipak, u Kristal fondu poručuju vlasnicima da malo sačekaju jeć će zahtjev za isplatu moći podnijeti jednom godišnje. Otvorićemo se na 15 dana pa ko proda – proda, poručuje direktor i dodaje da će u početku onima koji izlaze naplaćivati proviziju.

“Napominjem da je u prvoj godini u slučaju isplate zakonom utvrđena penalizacija od 20 posto vrijednosti taj novac ostaje fondu. Nakon druge godine, 10 posto od vrijednosti a po isteku te dvije godine otvaranje će biti dnevno i neće biti penalizacije prilikom isplate”, rekao je DUIF “Kristal invest fonda” Nenad Tomović.

Za 15 godina akcionari investicionih fondova nisu naplatili nijednu marku dividende pa bi mnogi uskoro osjetiti prvu korist čuvene vaučer privatizaicje. Za to vrijeme oni koji su upravljali njihovom imovinom u fondovima naplatili su preko sto miliona maraka provizije, jer su i sami sebe isplaćivali po neto vrijednosti.

U fondovima su se opirali usvajanju zakona u strahu da će propasti ako građani masovno zatraže isplatu. Biće i takvih jer neki od 15 fondova loše stoje i posluju s gubitkom kažu borkeri. Oni koji ne budu imali novca građane će morati da isplate u akcijama što u praksi znači da neće dobiti ništa.

“I šta će on uraditi sa tim akcijama ako dobije sto firmi po jednu akciju šta s tim. Bojim se da će tu samo dobro proći većinski akcionari a pretežno su ti većinski i vlasnici društava koja upravljaju tim investicionim fondovima”, rekao je direktor Brokerskog društva “Eurobroker” Boris Majstorović.

“Ja se nadam da ćemo mi biti sposobni da odgovorimo zahtjevima akcionara i da ih isplatimo kao što se isplaćuju svi drugu akcionari”, rekao je direktor DUIF “Kristal invest fonda” Nenad Tomović.

Reklama

Hiljade građana Srpske i dalje ima udio u nekom od 15 investicionih fondva. Najbolje vrijeme za njihovu prodaju bilo je prije početka ekonomske krize 2008. godine. U međuvremenu cijena akcija na berzi su pale, a imovina investicionih fondova koja je nekada vrijedila milijardu i po maraka spala je na 115 miliona, koliko danas vrijede svi zajedno.

 

Izvor: ATV

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu