Connect with us

ANALIZE

Analiza o rastu akciza na duvan i duvanske proizvode: Na gubitku svi – i država i proizvođači

BANJALUKA – Povećanje akciza na cigarete i duvan u BiH donijelo je gubitke državi, koja bilježi pad prihoda i rast crnog tržišta, ali i proizvođačima, jer se potrošnja smanjuje, a posebno potrošačima, koji ne mogu podnijeti konstantan udar po novčanicima. 

Objavljeno

 


Fabrika duvana bl

 

Fabrika duvana blSmatraju to sagovornici “Nezavisnih”, a i država, po svemu sudeći, povlači ručnu, o čemu svjedoči i činjenica da je UO Uprave za indirektno oporezivanje BiH prekjuče usvojio zaključak da se sagledaju efekti povećanja akciza i predlože izmjene zakona koje bi dinamiku rasta akciza usporile.

Štaviše, postoje spekulacije da je BiH od 2012. godine izgubila čak 600 do 700 miliona KM budžetskih prihoda zbog prevelikog opterećenja na duvan i rasta crnog tržišta.

ARGUMENTI: “Nezavisne” saznaju da su se prerađivači duvanskih proizvoda, uz podršku Spoljnotrgovinske komore BiH, prošle godine žalili UO UIO BiH upravo zbog povećanja akciza, a naveli su niz argumenata.

Prerađivači su, prema saznanjima “Nezavisnih”, ukazali na činjenicu da je visoko akcizno opterećenje uzrokovalo potražnju “nikotinskih štapića” i rezanog duvana na crnom tržištu. Požalili su se i da rast akciza utiče na čitavu bh. ekonomiju.

Predstavnici bh. duvanske industrije su, ujedno, ukazali da je ključni preduslov za stabilan rast poreskih prihoda od cigareta – znatno postupnije povećanje poreskog opterećenja, u skladu s kupovnom moći potrošača.

Slavko Stevanović, sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS, smatra da su se pušači okrenuli ilegalnom tržištu.

Reklama

“U mnogim stvarima trčimo iako smo daleko od članstva EU. Ipak, treba sagledavati cjelokupno ekonomsko stanje u jednoj državi, počevši od prihoda stanovništva”, naglašava Stevanović u izjavi za “Nezavisne”.

NERACIONALNO: Sličnog je stava i Svetozar Mihajlović, savjetnik u firmi “Duvan” Bijeljina, preduzeću koje proizvodi, otkupljuje i prerađuje duvan, a koji smatra da su, zbog povećanja akciza na ove proizvode u gubitku i država, i proizvođači, i ljubitelji duvanskog dima.

Mihajlović ističe da je povećanje akciza neracionalno i kontraproduktivno i da su efekti suprotni.

“Akcize prilagođavamo standardima EU, a ne gledamo efekte kod nas. Nije teško vidjeti da svaka analiza govori da povećanje akciza smanjuje prihod od akciza”, rekao je Mihajlović za “Nezavisne”.

Kao primjer navodi povećanje akciza na rezani duvan, što je, kako ocjenjuje, donijelo katastrofalne rezultate – ogromne količine duvana na crnom tržištu, od čega država nema koristi. Istovremeno, pojašnjava, fabrike koje su nabavile opremu za rezanje duvana prestale su da koriste opremu jer nije bilo interesa za kupovinu legalnog duvana.

ODLUKA: Sa druge strane, Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO BiH, podsjeća da UO UIO svake godine donosi odluku o utvrđivanju posebne (fiksne) i minimalne akcize na cigarete i na duvan za pušenje, a sve u cilju usklađivanja oporezivanja akciza na duvan i duvanske prerađevine u BiH s akciznom politikom EU.

Reklama

“Odlukom Upravnog odbora UIO za 2018. godinu predviđena je proporcionalna akciza od 42 odsto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,50 KM po paklici. Akciza na rezani duvan iznosi 104 KM po kilogramu”, naveo je Kovačević.

Prema njegovim riječima, od početka povećanja akciza na cigarete i duvan, prihodi su porasli sa 449,4 miliona KM na više od 800 miliona KM, što se, tvrdi, očekuje i u toku ove godine.

Međutim, borci za zaštitu potrošača smatraju da je nepošteno da se, po cijenama bilo čega, ravnamo sa bogatom Evropom. Murisa Marić, izvršni direktor u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da podizanje akciza predstavlja udar na džep potrošača.

“U ovoj priči u vezi s akcizama je osnovno da napomenemo da veliki broj naših ljudi ima niska primanja. Zato državama EU ne možemo parirati”, navela je Marićeva.

Pojačati kontrole

Ekonomista Vujo Vukmirica ocjenjuje da je potrebno pojačati kontrole, jer je ilegalno tržište duvanskih proizvoda ojačalo s povećanjem akciza.

Reklama

“Verovatno je sivo tržište proradilo zato što su kontrole slabije i ne postoji veća kazna za one koji se time bave”, rekao je Vukmirica.

 

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu