Connect with us

INVESTICIJE

Gotovo svi u Evropi protiv Sjevernog toka II

BRISEL – Evropska unija razmatra mogućnosti isporuke ruskog gasa preko planiranog gasovoda ‘Sjeverni tok II’. Mnogi smatraju da je taj gasovod samo sredstvo koje će omogućiti Rusiji veći uticaj u zemljama EU, piše “Deutsche Welle”.

Objavljeno

 


Sjeverni tok 2

 

Sjeverni tok 2Poljska, baltičke zemlje i ostale članice Evropske unije već dugo tvrde da se ovaj gasovod kosi sa evropskim energetskim ciljevima, koji su osmišljeni tako da diversifikuju snabdijevanje energijom, smanje zavisnost od Rusije i ostanu pri sprovođenju gasa kroz postojeće gasovode u Ukrajini. Planirani gasovod dopunjavao bi postojeće sa dvije dodatne cijevi i udvostručio količinu gasa koji se transportuje iz Rusije u Njemačku. Oni bi išli paralelno sa postojećim gasovodom “Sjeverni tok”, predviđeno je da transportuju 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje i budu u funkciji do 2019. godine. Cijena projekta gasovod (on će imati dužinu od 1.200 kilometara) se procjenjuje na 9,5 milijardi evra. Gradnja je planirana za sljedeću godinu.

“Gasovod bi gotovo čitav ruski izvoz koncentrisao na jednu trasu i kritičari tvrde da bi sa njim Rusiji bilo lakše da odsjeku svoje klijente u Istočnoj Evropi, ili da zaobiđu njihove tranzitne mreže. Poljska Kancelarija za borbu protiv kartela UOKiK je u julu odbila da odobri taj projekat s obrazloženjem da ‘Sjeverni tok II’ ograničava slobodnu konkurenciju na tržištu. Poljski ministar spoljnih poslova, Vitold Vaščikovski, prošlog mjeseca je nagovijestio da je gasovod još jedan način da Brisel i Berlin kazne njegovu zemlju zbog toga što ne želi da se potčini njihovoj volji”, podsjeća “DW”.

“U centru debate je projekat koji sije razdor među zemljama EU, ugrožava energetske interese nekih od njih i time i energetsku sigurnost EU kao cjeline”, tvrde Aleksandra Gavlikovska Fik i Bartoš Visnjevski iz Poljskog instituta za međunarodne poslove.

Član poljske vlade Konrad Šimanski je nedavno za “Finantial Times” napisao da “Sjeverni tok II” predstavlja test evropskog jedinstva. On smatra da su ekonomski argumenti u prilog “Sjevernog toka II” uvijek bili tanki i da će zavisnost EU od ruskog gasa dodatno pogoditi i ukrajinsku privredu. On je “Sjeverni tok II” proglasio za trojanskog konja Rusije čiji je cilj destabilizacija privrede EU i trovanje političkih odnosa unutar te zajednice.

“Sjeverni tok II” je projekat o kojem se mnogo diskutuje i u pregovorima o formiranju vladajuće koalicije u Njemačkoj. Svi su uglavnom protiv njega.

“Taj projekat slabi korišćenje obnovljivih izvora energije u Evropi!”, rekao je potpredsjednik Zelenih Oliver Krišer, “a jača i zavisnost od autokrate Vladimira Putina”.

Reklama

Političar FDP (Liberali) i bivši državni sekretar u ministarstvu spoljnih poslova Mihael Link, zatražio je da se projekat preispita: njegova stranka želi da radi na zajedničkoj energetskoj politici EU i da se smanji zavisnost od ruske energije.

“Ti ciljevi neće biti dostignuti ako se ostvari projekat ’Sjeverni tok II’“, rekao je Link.

Političar CDU i bivši šef Komiteta za spoljne odnose, Norbert Retgen, dijeli to mišljenje: “Nova koalicija ne bi trebalo da se rukovodi interesima određenih kompanija ili čak pojedinaca”.

Istovremeno, opoziciona SPD podržava projekat.

“Njemačka je u EU već sada najveći uvoznik ruskog gasa“, podsjeća analitičarka Centra za evropsku politiku Anika Hedberg.

“Zbog ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima, postoji bojazan da će povećanje korišćenja ruskog gasa na 60 procenata omogućiti Moskvi veći politički uticaj na Njemačku i na čitavu Evropsku uniju”, dodaje.

Reklama

Evropska komisija je najavila da će provjeriti koliko je čitav projekat u skladu s njenim odredbama. Gasovodom bi trebalo da se pozabave i regulativna tijela danske, Finske i Švedske, jer bi on trebalo da prolazi njihovim pomorskim teritorijama.

Predstavnički dom SAD je 25. jula usvojio zakon kojim se pooštravaju postojeće sankcije protiv ruskih kompanija i pojedinaca. U zakonu se navodi da Rusija koristi izvoz energije kako bi potčinila susjedne zemlje i da je projekat Gazproma “štetan po energetsku sigurnost EU”. A Vilbur Ros, ministar SAD za trgovinu, predložio je Evropi da popravi transatlanstki trgovinski bilans tako što će kupovati više tečnog prirodnog gasa iz SAD.

 

Izvor: Deutsche Welle

Nastavite čitati

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

INVESTICIJE

Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine

Objavljeno

 

Od

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.

Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.

Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.

eKapija

Nastavite čitati

INVESTICIJE

Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine

Objavljeno

 

Od

Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.

„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.

On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.

Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.

POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE

Reklama

Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.

Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.

On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.

Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.

NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI

Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.

Reklama

On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.

Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.

Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.

On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.

Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.

Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.

Reklama

Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.

Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.

On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.

SRNA

Nastavite čitati

U trendu